Ovaj važan razgovor uvertira je najznačajnijem koji slijedi u maju Kima i Trampa, te bi prvi mogao da pokaže koliko je stvarno Sjeverna Koreja voljna da mijenja svoj stav prema ostatku svijeta.
Denuklearizacija i mir na poluostrvu svako da će biti prvi na dnevnom redu. Mada su analitičari skeptični da će Pjongjang odustati od arsenala i glavnog aduta kojim zastrašuje sve protivnike, samit je ipak obećavajući za obje Koreje. Svaka strana ima svoje probleme, kao što su sankcije ili razdvojene porodice, pa su i to teme koje će vjerovatno biti na pregovaračkom stolu.
Značaj
Uz to da se korejski lideri nisu sastali od 2007. godine, za Kima je ovo prvi samit takve vrste. Za razliku od njegovog sastanka sa kineskim kolegom Si Đinpingom, tajan i potvrđen tek nakon događaja, ovi razgovori će biti uživo na televiziji, piše “BBC”.
On, inače, ide koracima svog oca. Kim Džong-il se sastao sa predsjednicima Južne Koreje na dva samita: prvi Kim Dae-džangom 2000. godine, a potom Roh Mu-hjunom 2007. godine. Neki dogovori su se i ostvarili, ustanovljen je Koesong industrijski kompleks i porodice koje razorene ratom su se ujedinile. Međutim, razoružanje je ostalo neriješeno pitanje, i sa novim provokacijama mir je propao.
Ciljevi Južne Koreje
Deceniju i više sve jačih tenzija i prijetnji, Seul je vratio Pjongjang za pregovarački sto. Predsjednik Mun, čije je učešće u međukorejskim pregovorima datira još sa pozicije glavnog pomoćnika bivšeg predsjednika Rohu, prošle godine je preuzeo dužnost da se još angažuje na sjeveru.
– Nema sumnje da želi da pomirenje bude dio njegovog zavještanja – kaže Ji-Jung Li, pomoćnik profesora na Američkom univerzitetskoj školi diplomatije.
Nade koje Mun ulaže u samit u Panmundžomu su očigledne, kako je sam izjavio – mora postići mirovni sporazum između dvije Koreje, koje su tehnički više od pola vijeka u ratu.
Ministarstvo ujedinjenja, koje nadgleda odnose sa Sjevernom Korejom, navodi da je denuklearizacija i smanjivanje vojnih tenzija glavni cilj, a potom uspostavljanje bliže ekonomske i društvene veze sa Sjevernom Korejom. To može da znači i ponovno otvaranje kompleksa Kaesong, koji je neobični primjer ekonomske saradnje Koreja, zatvoren 2016. godine nakon što je Seul rekao da Sjever uzima plate radnika i preusmjerava sredstva kako bi podržao nuklearne ambicije.
Ponovno ujedinjenje 60.000 članova porodica razdvojenih Korejskim ratom takođe će biti razmatrano. Sastanci o ovom pitanju su se održali posljednji put 2015. godine, prije nego što su se odnosi još jednom pogoršali, dijelom zbog nuklearnog programa Pjongjanga. Očekuje se i da će biti riječi o oslobađanju stranaca koji su u zatvoru Sjeverne Koreje.
Koje su namjere Sjeverne Koreje?
Ciljevi Sjeverne Koreje nisu toliko očigledni. Mnogi analitičari kažu da su kaznene sankcije SAD i UN, koje su uništile ekonomiju, razlog zbog kojih je Kim spreman da razgovara.
Za Kima svi putevi vode ka Trampu, a razgovor sa Munom je danak koji mora da plati kao ulaznicu za pregovore sa Vašingtonom. Kod kuće susret sa Trampom prodaće kao veliku pobjedu, Euan Grejem sa Lovi Instituta.
– Smatramo da diktatori mogu da učine bilo šta, ali on stalno pod pritiskom. Kim mora da brine o svojoj reputaciji kod kuće – napominje profesor Euan Grejem sa Lovija.
Državni mediji u Sjevernoj Koreji, očekivano, tvrde da je to “samopouzdanje”, a ne sankcije koje su ga dovele do razgovora.
Šta je realno postići?
Polazna tačka biće potencijalno ujedinjenje Koreje i denuklearizacija Pjongjanga.
– Ovi razgovori mogu biti neka vrsta pokretača- kaže profesor Li, koji očekuje dosta sporazuma i razmatranja razmjene ustupaka nakon samita.
Sve oči će biti uprte i u gestove lidera jer analitičari smatraju da uspjeh zavisi od “hemije” između njih.
– Mislim da će ovo biti veoma dobar sastanak za oba lidera, ali u smislu da li će to dovesti do denuklearizacije, nisam toliko siguran – smatra dr Kim sa Asan instituta za političke studije, prenosi Blic.
(BBC, M. Ro)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu