Osnova svega je novi plan rasta za zapadni Balkan temeljen na četiri stavke približiti zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU, produbiti regionalnu privrednu integraciju, ubrzati temeljne reforme te povećati pretpristupna sredstva.
Iz Predstavništva EU u BiH već su ranije naveli kako BiH ima koristi od ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan kojim je dodijeljeno devet milijardi evra bespovratnih sredstava za regiju, a predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen takođe je najavila novi plan rasta za zapadni Balkan kako bi se regija približila Evropskoj uniji u smislu ekonomskog razvoja.
Značaj plana
Upravo je o ovoj temi bilo riječi i u Tirani, a tom prilikom predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto naglasila je kako BiH posebno pozdravlja donošenje novog plana rasta Evropske komisije za regiju zapadnog Balkana. U praksi, ovaj plan donijeće niz novih prilika za osnaživanje privrede BiH.
Prva stavka koja se odnosi na jedinstveno tržište EU, otvara perspektive u područjima kao što su e-trgovina ili sajber bezbjednost, a pritom postoji i mogućnost olakšavanja trgovine robom i plaćanja.
Kako je u maju naglasila Fon der Lajen, želja je da jedinstveno tržište bude pokretač promjena, ne samo za zemlje koje su se već pridružile EU porodici nego i za one koje su tek na tom putu.
Druga stavka odnosi se na zajedničko regionalno tržište koje bi moglo u dodatnoj mjeri osnažiti i unaprijediti privredne potencijale jugoistoka Evrope. Naravno, i od zemalja okruženja traže se jasne i odlučne promjene, a one su sadržane kroz treću stavku, odnosno potrebu ubrzanja temeljnih reformi.
One bi u konačnici otvorile vrata za snažnije investiranje kompanija iz Evropske unije, koje bi onda na raspolaganju imale pogodnije poslovno okruženje za realizaciju svojih poslovnih ideja.
Četvrta stavka je povećanje iznosa predpristupnih sredstava, a tu se ponovno vraćamo na ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan, odnosno IPA III pretpristupni mehanizam, od kojega BiH već ima određene koristi.
Važan segment privlačenja investicija, ali i ojačavanja konkurentnosti domaćih kompanija u evropskim okvirima je energetska tranzicija, odnosno ulaganje u obnovljive izvore energije, ali i nužna digitalizacija javne uprave.
Na panelu “Podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji na zapadnom Balkanu: Izazovi i prilike za investiranje” Krišto je rekla da je energetska tranzicija imperativ za BiH jer se samo tako može osigurati stabilnost i bezbjednost sistema, uz prelazak na čiste izvore energije.
Ona je rekla kako smatra da je dobro što je borba protiv klimatskih promjena, i uz sve poteškoće, ostala jedan od glavnih prioriteta Evropske unije. Istakla je da se u BiH daje maksimum da BiH drži korak s globalnim trendovima i promjenama te da tranzicija energetskog sektora u BiH predstavlja kompleksno pitanje i veliki izazov.
Krišto je rekla da će energetska tranzicija u BiH zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljenika, za šta je potrebno privući strane investitore. Dodala je da BiH u ovom segmentu treba podršku, prije svega finansijsku, jer je energetsku tranziciju nemoguće sprovesti bez značajnih finansijskih resursa, koje BiH ne može sama obezbijediti.
Premostiti jaz
U pogledu perspektiva za privredni razvoj BiH valja ukazati na zaključke iz Tirane, a koji se, među ostalima, odnose na jačanje trgovinskih, energetskih i putnih veza između šest država zapadnog Balkana, kao i između regije i EU, uz naglasak kako je nužno premošćivanje socijalnog i ekonomskog jaza između zapadnog Balkana i EU.
Ispunjenje toga cilja svakako pretpostavlja olakšavanja trgovine i saobraćaja, ali i užu saradnju s EU u različitim područjima politika, poput jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), piše Večernji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu