Žene su s druge strane savjesnije i odgovornije u poslu, lakše prave dogovore, a prije bi se zauzele za kolegu, tvrde poznavaoci tržišta.
Analitičari “Credit Suissea” su u istraživanju 3.000 kompanija iz 56 zemalja svijeta, zaključili da su u posljednjih pet godina kompanije u porodičnom vlasništvu sa barem jednom ženom kao direktorom, svake godine zabilježile bolje poslovne rezultate od onih kojima upravljaju isključivo muškarci.
Ogradili su se da žene nisu nužno uzrok uspjeha kompanija, ali su došli i do saznanja da su kompanije sa ženama na upravljačkim pozicijama sklonije bavljenju pitanjima održivosti, uticajem na okolinu, radnim uslovima i radnicima.
Muškarci rukovodioci, a žene administrativni službenici
Direktorska i funkcionerska mjesta u Srbiji uglavnom drže muškarci i to čak 71 odsto njih, u odnosu na 29 odsto žena. Dame preovlađuju u oblasti umjetnosti i nauke, ali i u administrativnim poslovima gdje ih je 60 odsto, pokazuju podaci RSZ.
Na mašinskim postrojenjima kao i u zanatskim poslovima preovlađuje muški pol, dok u uslužnim i trgovačkim ženski.
Kada se pogledaju pozicije u kompanijama, konsultant Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku kaže da se tradicionalno žene zapošljavaju u pravnim službama i u odjeljenjima za ljudske resurse.
Ima dosta žena koje su veoma sposobne i snalažljive, ali su kod nas uslovi za ulazak u biznis podosta teški. Potrebno je dosta socijalnih kontakata kao i snalaženja u različitim situacijama kojima su ipak vičniji muškarci od žena – kaže Rajić. Žene su po prirodi osjetljivije, kaže, a na upravljačkim pozicijama je i velika doza stresa. Takođe prosječno radno vrijeme menadžera je 10 do 12 časova, što je za ženu dodatni napor ukoliko je recimo majka.
Isti posao, a različita plata
Platni jaz između žena i muškaraca, prema podacima RZS, iznosio je 8,7 odsto, što znači da su za toliko žene bile manje plaćene od muškaraca. Ovaj podatak svrstao je Srbiju među zemlje sa najnižim platnim jazom u Evropi. Međutim, ako se zarade posmatraju prema stepenu obrazovanja ili zanimanjima, razlike u zaradama između žena i muškaraca su znatno veće od prosječnog platnog jaza, najčešće u korist muškaraca.
Rajić tvrdi da su u velikim stranim, ali i u domaćim kompanijama zarade žena i muškaraca na istim pozicijama izjednačene, dok se razlikuju u manjim preduzećima.
– One se uglavnom razlikuju u srednjim i malim preduzećima. Ženama su za oko 20 odsto niže plate nego muškarcima – kaže sagovornik i dodaje da je moguće i da taj podatak “donekle vara”.
– Dešava se i da je u tim firmama zaposlena supruga ili recimo sestra vlasnika, barem na papiru, i onda ta zarada na papiru možda ne odgovara realnoj zaradi – objašnjava.
Te razlike, kako Rajić kaže, nisu odlika samo Srbije već je veoma slična situacija i u razvijenim zemljama svijeta.
Ono što je glavni problem kod nejednakih zarada je netransparentnost sistema zarada u privatnom sektoru, zbog čega je i teško da se dokaže i kada se prijavi. Dodatno otežava i što žene nisu spremne da to prijave čak i kada sumnjaju. Poslodavci kod nas nemaju tu obavezu za razliku od javnog sektora.
Dvostruko veći broj muškaraca koji su “sami sebi gazde”
Stopa zaposlenosti žena u Srbiji iznosi 38,1 odsto, što je za 14,7 procenata manje od stope zaposlenosti muškaraca (52,8 odsto). Kada je riječ o ženama i muškarcima koji su u braku, rodni jaz je znatno manji, i to u korist žena stopa zaposlenosti kod udatih žena iznosi 68 odsto a kod oženjenih muškaraca 64 odsto, kažu posljednji dostupni podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Dvostruko je veći broj muškaraca koji su “sami sebi gazde”, pa je tako njih 28 odsto samozaposleno u odnosu na 13 odsto žena koje su “svoji vlasnici” kada se govori o poslu.
Žene odgovorniji radnici
Iako se uglavnom muškarci više “probijaju kroz život” i često na poslovnom planu postignu zavidne uspjehe, zapravo su žene te koje su savjesnije u poslu. Rajić kaže da je takvo stanje jednako i na regionalnom i na globalnom nivou. Žene su, tvrdi, znatno odgovornije na poslu, više poštuju pravila i dogovore, dok su muškarci više skloni malverzacijama.
– Odnos povučenih loših finansijskih odluka muškaraca i žena je tri naprema jedan. One više poštuju zakone i norme, a protiv njih se i vodi manje radnih sporova. Takođe, lakše sklapaju dogovore, i bolje komuniciraju sa poslodavcima – ocjenjuje Rajić.
Česta promjena radnog mjesta svojstvena muškarcima
Neka ranija istraživanja pokazala su da žene teže napreduju na poslovnoj ljestvici. Često ih u tome spriječi opredjeljenje da se više posvete porodici, pa tako ne ostaju duže na poslu i rjeđe idu na poslovne puteve. Nije rijedak slučaj ni da žena unapređenje dobije kada recimo muškarac pređe u drugu firmu, a ona onda na njegovu poziciju.
Rajić kaže da dok muškarac promijeni u prosjeku četiri posla, žena će promijeniti dva.
– One se duže zadržavaju na jednom radnom mjestu, prosto su lojalnije jednoj firmi, dok će muškarci uvijek ići za nekim boljim prilikama – ocjenjuje sagovornik.
“Ženski kolektiv” ne znači samo ogovaranje
Uvreženo je mišljenje da je napornije raditi u “ženskom kolektivu”. Smatra se da u tim kolektivima često dolazi do prepirki, tračarenja i negodovanja, međutim, kako naš sagovornik ocjenjuje, dame imaju drugačiji pristup kolegama.
One, kako tvrdi, više njeguju ljudske vrijednosti u kolektivu, često su spremnije od muškaraca da se založe za kolegu, tako da je kolektivni duh bolji kada su one više zastupljene u firmi.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu