Izgleda da to i ne čudi, uzimajući u obzir blagodeti švedskog obrazovnog sistema, i svih olakšica sa kojima se susreću tamošnji đaci i roditelji.
Informacije “iz prve ruke” kako tačno izgleda obrazovanje u toj zemlji, da li novčanik roditelja zaista ne trpi prevelike izdatke kao u Srbiji, te da li je tamošnjim učenicima obezbijeđen novac tokom školovanja i olakšano ranije osamostaljivanje, za Blic je ispričao Saša A., u Švedskoj poznatiji kao Jon, Srbin koji od rođenja tamo živi, a svojoj djeci rado priča o Srbiji i njihovim korijenima.
Saša nam je ovom prilikom potvrdio podatak kojem smo se uvijek divili, ali sa zadrškom, pitajući se da li je moguće da tako nešto postoji, imajući u vidu obrazovni sistem koji nudi Srbija. Naime, prema njegovim riječima, đaci u Švedskoj tokom školovanja dobijaju mjesečnu stipendiju, a ona važi podjednako za sve učenike.
– Sva djeca imaju dječji dodatak, dok tokom srednje škole, odnosno od 16 godine, primaju nešto što bi se nazvalo stipendija za studije. Bitno je napomenuti da se novac uplaćuje roditeljima sve dok student ne postane punoljetan – objašnjava Saša i dodaje da tokom osnovnog obrazovanja to bude oko 125 evra mjesečno, a tokom fakulteta cifra bude nešto veća, i iznosi oko 300 evra, dok postoji i situacija kada određeni studenti mogu da budu uskraćeni za pomenutu stipendiju, a to je onda kada izostaju sa nastave bez opravdanog razloga.
Roditelji mogu izostajati sa posla
Pored olakšica koju, u novčanom smislu, imaju đaci, tu su i one koje se tiču roditelja, a koje su u Srbiji i dalje nemoguća misija, a podrazumijevaju da su izostanci zaposlenih koji imaju djecu mogući, dok će im plata biti skoro ista kao i da su dolazili na posao.
– Roditelji mogu da izostanu sa radnog mjesta ukoliko se dijete razboli i ima između osam mjeseci i 12 godina. Jedan roditelj koji iz određenih razloga izostane sa posla za to vrijeme će dobijati platu istu kao da je na bolovanju, što je malo manje od 80 odsto redovnih primanja – objašnjava Saša.
Besplatni udžbenici
Jedna stavka koja postoji u Švedskoj posebno iznenađuje sve one sa naših prostora, a tiče se kupovine školskih udžbenika. Dok u Srbiji roditelji “muku muče” i svake godine moraju da izdvajaju ogromne svote novca na nove komplete knjiga, Šveđani tih briga nemaju.
– Ovdje u skandinavskim zemljama roditelji nemaju takvu vrstu novčanih izdataka. Svi udžbenici su besplatni, i lako dostupni svoj djeci.
Dok osnovno i srednjoškolsko obrazovanje uglavnom podrazumijeva minimalne izdatke, za onog ko se odluči da u Švedskoj studira, na fakultetima važi drugačiji princip. Ipak, jedna stavka se dosta razlikuje od Srbije, a takođe pokazuje da je švedski sistem i više nego dobar.
– Fakultet je besplatan. Ovdje nema budžeta i samofinansiranja kao u Srbiji. Jedino što se mora platiti jesu knjige. Pored ovoga, studente muči i cijena smještaja. Mogu navesti primer da jedna studentska soba ovdje košta 300 evra mjesečno, pa mnogi dižu kredite i rade vikendom. Ipak, bitno je napomenuti da su za studente krediti povoljni, pa je za 2021. kamata 0.5 odsto i dug se vraća na mjesečne rate kada osoba dobije stalan posao.
Iako u Švedskoj studente očekuju mnogobrojne olakšice, Saša, koji je otac dva djeteta kaže da oni i te kako imaju želju da svoje studentske dane provedu u Srbiji, jer bi im i ovdje bili omogućeni isti uslovi.
– Švedski studenti imaju pravo na stipendiju i kad studiraju u inostranstvu, tako da izbor države za koje se odluče ne zavisi od obrazovnog sistema koji postoji u toj zemlji – kaže Saša.
U Švedskoj se mladi ranije osamostaljuju
I dok u Srbiji mladi nerijetko ostaju pod roditeljskim krovom do svoje kasne tridesete godine, a mnogi se nikada i ne odsele, u Švedskoj je, pak, tako nešto, kaže naš sagovornik, velika rijetkost.
– Tako nešto je ovdje jako neobično. Šveđani se obično osamostale odmah nakon završene srednje škole. Teško je naći stanovnika ove zemlje koji je stariji od 20 godina, a koji i dalje živi sa svojim roditeljima – navodi Saša i dodaje da je sa djecom migranata to ipak moguće, te da oni duže ostaju kod svojih roditelja, jer je i sam sagovornik Saša imao, kako kaže, 25 godina kada se odlučio da se osamostali i odseli od svojih roditelja, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu