Ovu priču podijelila je juče organizacija “Save the Children”, povodom 11. februara, Dana sigurnijeg Interneta, koji je ove godine posvećen bezbjednosti djece.
Nepoznati muškarac poslao je Sari sliku muških genitalija, koja je navodno objavljena na Fejsbuku, te na kojoj su jasno vidljivi njeni komentari. Zaprijetio joj je da će to objaviti, ako se ona ne uslika gola i ne pošalje mu fotografije. Iako je znala da ona nije komentarisala takvo nešto, uplašila se šta će se dogoditi ako njena porodica, nastavnici i prijatelji vide tu sliku – navode u “Save the Children”.
Srećom, Sara je odraslima prijavila šta joj se desilo, pa je pedofil uhapšen i osuđen na 4 godine i 3 mjeseca zatvora.
Javnost
Iz UNICEF, “Save the Children” i brojnih drugih organizacija koje se bave zaštitom prava djece, ističu da slučaj poput Sarinog nije usamljen, Tačan broj djece koja su doživjela seksualnu eksploataciju ili zlostavljanje posredstvom interneta nije poznat, jer su registrovani slučajevi samo “vrh ledenog brijega”.
Kada se otkriju novi slučajevi, prioritet se daje zaštiti najboljeg interesa djeteta – žrtve, što podrazumijeva isključivanje javnosti, tako da građani mogu steći pogrešan utisak da u BiH nema seksualne eksploatacije i zlostavljanja u internet okruženju.
Da je situacija ozbiljna pokazuju i podaci MUP RS, po kojima je samo u posljednje 2 godine otkriveno 157 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a gotovo četvrtina njih je na neki način povezana s korištenjem Interneta.
Pošto djeca stupaju u sajber svijet sve ranije, pitanje je kako ih zaštiti od opasnosti koje ih u toj sferi vrebaju.
Zavisnost
Vanja Ibrahimbegović Tihak, edukatorka u oblasti medijske i informatičke pismenosti, tvrdi da je najvažniji faktor bezbjednosti djece na Internetu digitalna i medijska pismenost roditelja, posebno kada se radi o djeci predškolskog uzrasta. Kad su u pitanju školarci, uz roditelje, od opasnosti ih mogu sačuvati jedino digitalno pismeni učetelji i učiteljice.
– Jačanje kompetencija roditelja u medijskoj i digitalnoj pismenosti je jedan od najvažnijih izazova s kojima se naše društvo suočava, ali ja nemam utisak da mu se na sistematičan način posvećuje potrebna pažnja – kaže ona.
Objašnjava da su brzi tempo života, trka za preživljavanjem, manjak vremena i novca potrebnog da se djeci osmisle aktivnosti bez ekrana, a uz to i dostupnost tehnologije i njena hipnotizujuća priroda, koja lako izaziva zavisnost, faktori koji utiču na to da su djeca u svom onlajn životu prepuštena sama sebi, bez adekvatnog nadzora i vođstva.
– Da bi onajn život djece bio kreativan, bezbjedan i podsticajan, a i to su opcije koje nude nove tehnologije, nužno je da mi kao roditelji i nastavnici budemo aktivan dio tog života, da učimo i razumijevamo potrebe naše djece i budemo im podrška u otkrivanju novih stvari, razvijanju svijesti o odgovornom i sigurnom korištenju tehnologija, te zaštiti privatnosti – zaključuje Vanja ibrahimbegović Tihak.
Rezultati više studija, provedenih u BiH, ukazuju na to da je svako sedmo dijete u dobi od 12 do 16 godina doživjelo neki oblik nasilja u digitalnom okruženju. Velikom broju djece takvo nasilje čak i teže pada nego nasilje u realnom svijetu.
U pelenama, a već “surfaju”
UNICEF-ovo istraživanje “Bezbjedan internet za cijelu porodicu” pokazalo je da manje od 10 odsto djece uzrasta od 4 do 8 godina ne koristi digitalne uređaje, a da neka djeca pristupe internetu i prije svoje treće godine, dakle dok su još u pelenama. Najčešće aktivnosti djece na internetu su konzumacija i reprodukcija video i foto sadržaja, slušanje muzike i igranje video igara. Čak 80 odsto školaraca provodi slobodno vrijeme uz igrice, što znači da digitalna tehnologija oblikuje način na koji djeca komuniciraju i na koji se druže.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu