Prema rezultatima ovog istraživanja, želja za boljim životnim standardom glavni je razlog za emigraciju mladih u Srbiji, ali intenzitet te želje je više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj se mladi nalaze.
Ekspertski istraživački tim Demostat, koji čine Dragan Popadić, Zoran Pavlović i Srećko Mihailović, obavio je interpretaciju podataka prikupljenih putem intervjua licem u lice na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.121 ispitanika uzrasta od 14 do 29 godina u Srbiji, koji je izabran metodom slučajnog uzorka.
Podatke je prikupio istraživački tim Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID), a anketa je sprovedena neposrednim intervjuisanjem ispitanika u periodu od 22. januara do 1. marta 2018. godine u 48 mjesta u Srbiji (bez Kosova i Metohije).
Podaci ovog istraživanja objavljeni su u studiji Fondacije Fridrih Ebert “Mladi u Srbiji 2018/2019” koja je dio cjeline regionalnog istraživanja obavljenog u navedenim zemljama jugoistočne Evrope i na samoproglašenom Kosmetu.
Rezultati istraživanja objavljeni u navedenoj studiji pokazuju da mladi u Srbiji svoje slobodno vrijeme na prvom mjestu provode u druženju i zabavi, a u periodu odrastanja značajan izvor podrške im je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku.
– Međutim, porodica na sebe preuzima obaveze koje je zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. To ima za posljedicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju sopstvenu odgovornost za mijenjanje društva u kojem žive – ističe se u studiji, objavljenoj na sajtu istraživačko-izdavačkog centra Demostat.
U tekstu se navodi da viši stepen završenog školovanja nije ravnomjerno zastupljen među mladima različitog društveno-ekonomskog položaja, kao i da mladi nisu zainteresovani za politiku, ne raspravljaju o politici, niti se trude da budu politički informisani.
– Institucije države i društva ne uživaju povjerenje mladih, a to posebno važi za političke stranke. Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrijednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu u opštem smislu. Pristupanje Srbije EU priziva pozitivne asocijacije i stav da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu, politički sistem i kulturni identitet – ističe se u studiji.
Mlada generacija u Srbiji, uprkos tome što je nezadovoljna stanjem u društvu, nije zainteresovana za politička dešavanja, niti je voljna da učestvuje u javnim poslovima, već je, umjesto toga, usredsređena na svoj privatni život.
Mladi su zabrinuti za budućnost i finansijska pitanja, ali su ujedno i odlučni da, svako za sebe, pronađu put ka boljem životu, a mnogi od njih taj put vide u iseljenju u inostranstvo.
– Iako postoje mnoge razlike među mladima prema sociodemografskim varijablama kao što su pol, društveno-ekonomski položaj i mjesto stanovanja, one su manje izražene od sličnosti koje među njima postoje. Čini se da masovni mediji i internet uspijevaju da u velikoj mjeri ujedine njihove životne vrijednosti i mišljenja – dodaje se u studiji.
Na osnovu glavnih nalaza utvrđenih ovim istraživanjem, u studiji “Mladi u Srbiji” formulisano je nekoliko preporuka grupisanih po temama obrađenim u istraživanju.
Kada je riječ i načinu života i vrijednostima, navodi se da je internet atraktivan zato što može da se koristi za djelotvorniju komunikaciju sa mladima, te se preporučuje da omladinske inicijative putem ovog kanala treba podsticati, negovati i promovisati jer bi to podstaklo mlade da se više angažuju u političkom životu, raditi na povećanju medijske i računarske pismenosti, te je ukazano da mladi gledaju na svoju zemlju kao na društvo koje poštuje zakone i bori se protiv korupcije, a takva percepcija će se ostvariti u onoj meri u kojoj država zaista bude poštovala zakone i borila se protiv korupcije.
Jedna od preporuka odnosi se i na to da donosioci odluka treba da budu svjesni da prenošenje zadataka države na porodicu ima svoje granice i negativne posljedice i da takva uloga porodice ne može da riješi socijalne probleme.
– Potrebno je uvesti određene mjere u oblasti politike zapošljavanja i stambene politike, kojima bi se unapredile ekonomske šanse za mlade i olakšalo njihovo osamostaljenje od primarne porodice. Neophodne su mere koje će mlade podsticati da zasnuju sopstvenu, sekundarnu porodicu, te je potrebno unaprediti socijalnu inkluziju i omladinski aktivizam i podići svest o tome da ostale institucije društva i sami mladi imaju veću odgovornost za svoju uspješnu tranziciju u svet odraslih – neke su od preporuka u ovoj studiji.
U studiji se navodi da je odliv školovanog kadra naročito ozbiljan problem i s toga je potrebno osmisliti mjere u oblasti obrazovanja i zapošljavanja koje bi značajno unaprijedile kapacitete države da zadrži i privuče talentovane mlade ljude.
– Mobilnost mladih, pre svega visokoobrazovanih, koja ne podrazumeva trajni već privremeni odlazak iz zemlje radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sticanja iskustva, predstavlja razvojnu šansu koju bi trebalo iskoristiti. Treba izraditi projekte koji podstiču mobilnost visokoobrazovanih ljudi, ali im ujedno nude i perspektivu, a ne trajni odlazak iz zemlje – preporučuje se u studiji.
Kada je riječ o obrazovanju, potrebno je preduzeti sistematske mjere s ciljem uklanjanja prepreka i obezbjeđivanja ravnopravnog pristupa visokom obrazovanju za različite kategorije mladih ljudi.
– Posebni ili dodatni podsticaji za mlade iz socijalno ugroženih porodica u vidu raznih resursa (materijalnih i finansijskih podsticaja) preduslov su za uklanjanje sistematski stvorenih nejednakosti u sistemu obrazovanja. Razne institucije države i jedan deo vlade, a nadasve Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, treba da preuzmu vodeću ulogu u formulisanju strateškog programa politike s tim u vezi”, ističe se u preporukama.
Takođe, podjednako je važno da se radi na podizanju svijesti među socijalno ugroženim kategorijama mladih da se obrazovanje “isplati” /na primjer, isticanjem pozitivnih i uspješnih primera mladih i obrazovanih ljudi koji napreduju na društvenoj ljestvici zahvaljujući visokom obrazovanju/, a prije svega na podizanju svijesti među mladima nižeg društveno-ekonomskog položaja.
U sistemu obrazovanja posebnu pažnju treba posvetiti socijalno ugroženoj djeci, gdje bi mediji mogli da imaju posebno značajnu ulogu.
– Izvještavanje medija o pozitivnim i uspešnim primjerima mladih i obrazovanih ljudi koji napreduju na društvenoj ljestvici zahvaljujući visokom obrazovanju na kraju bi dovelo do toga da obrazovna postignuća počnu više da se cijene – navodi se u tekstu i dodaje da strategija obrazovanja takođe treba da uzme u obzir stvarne potrebe društva za određenim radnim mjestima i da izradi planove njihovog razvoja.
Preporuka je i da bi političke partije trebalo da formulišu mjere politike koje bi bile posebno namijenjene mlađem segmentu populacije u Srbiji, koji smatra da trenutno nije dovoljno zastupljen u politici vlade.
– Mladi smatraju da vlada treba da smanji nezaposlenost, iskorijeni korupciju i garantuje socijalnu zaštitu i ljudska prava. Pretvaranje ove „liste želja“ u jasno definisan politički program je politički zadatak pod okriljem socijalne države i socijaldemokratije, na koje su mladi ljudi veoma prijemčivi… Iskorijenjivanje korupcije, pitanje Kosova i evropskih integracija glavne su teme koje iziskuju „velike rezove“ i teške odluke, ali mladi su se na neki način tu pozicionirali. Mladi prihvataju ideju socijaldemokratije i socijalne države. Sve političke partije koje žele da privuku mlade glasače mogle bi da imaju koristi od toga tako što bi izašle sa političkim stavovima koji imaju za cilj rešavanje problema koji opterećuju mlade – navodi se u tekstu.
Cilj ovog istraživanja je, dodaje se u tekstu, da pomogne da se izgrade nacionalne politike za mlade koje će biti usmjerene na njihove potrebe, da se poboljša njihovo učešće u procesima demokratskih promjena i sačine politike za mlade i socijalne politike u vezi sa obrazovanjem, mobilnosti/odliva školovanog kadra, zapošljavanja, porodice, jednakih mogućnosti, zabrane diskriminacije i slično.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu