Navodi se ovo u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine koja je provela reviziju učinka na temu „Osnovne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama BiH“, koji će se u ponedjeljak naći pred poslanicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Revizija učinka je provedena s ciljem da se utvrdi da li su institucije BiH osigurale osnovne pretpostavke za efikasan inspekcijski nadzor, a iz nalaza i zaključaka revizije se vidi da nisu.
– Inspekcije u institucijama BiH se suočavaju s problemima nejasno definisanih nadležnosti i odsustvom koordinacije inspekcija po pitanjima koja se tiču unapređenja procesa inspekcijskog nadzora – stoji u izvještaju revizora.
Problem naplate
Dodaje se da inspekcije nemaju uspostavljene sveobuhvatne evidencije o subjektima nadzora, planiranje se ne obavlja na osnovu analize i procjene rizika, te se inspekcijski nadzor ne obavlja na osnovu internih smjernica, a sve s ciljem osiguranja jednakog tretmana svih subjekata nadzora.
Revizori navode da se prilikom provođenja inspekcijskog nadzora ne primjenjuju sve raspoložive zakonske mjere u cilju osiguranja poštivanja propisa subjekata nadzora.
– Institucije koje izriču represivne mjere susreću se s problemima naplate novčanih kazni. U takvim okolnostima dolazi do zloupotreba kao što je izbjegavanje plaćanja kazni te do mogućnosti zastare. Ovo, pored toga što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, u značajnoj mjeri rezultira gubitkom prihoda po ovoj osnovi – stoji u izvještaju.
U revizorskom izvještaju se navodi i da nije osigurana efikasna primjena niti potpuna implementacija raspoloživih mjera inspekcijskog nadzora.
Dodaju da ukupan dug po nenaplaćenim novčanim kaznama iznosi 10,6 miliona maraka za 17.243 novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom koje su izdale institucije BiH za period 2016-2019. godina.
Zastara
Ovim novčanim kaznama, kako stoji u izvještaju revizora, prijeti mogućnost zastare i brisanja iz registra što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, a onemogućava i punjenje budžeta.
– Ukoliko kažnjeni ima mogućnost da ne plati kaznu, poruka koja se na taj način šalje drugim subjektima nadzora je vrlo negativna i u jednom dijelu obesmišljava samo izdavanje kazne – upozoravaju revizori.
Prema podacima IDDEEA, u posljednjih 6,5 godina po osnovu zastarjelosti iz Registra novčanih kazni izbrisano je više od 38.000 novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom, koje su izdale institucije BiH u iznosu većem od 42 miliona KM.
Revizori napominju da IDDEEA sve evidentirane novčane kazne vodi kao zastarjele nakon isteka roka od pet godina i briše ih iz registra.
Međutim, problem leži u činjenici da se najveći dio tih kazni odnosi na novčane kazne Uprave za indirektno oporezivanje, koja za svoje novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ima apsolutni rok zastare 10 godina.
Naplati se petina
S obzirom na to da IDDEEA briše iz Registra sve kazne nakon isteka roka od pet godina, UIO ima problem evidentiranja kazni nakon isteka tog roka, pa mora da vodi zastarjele kazne u drugim evidencijama. Uglavnom su to eksel tabele koje se ažuriraju na mjesečnoj osnovi.
Ovakav način UIO iziskuje dosta vremena i ne pruža jedinstvene podatke o zastarjelim kaznama na nivou institucija BiH.
– Prema procjenama UIO, u postupku prinudne naplate novčanih kazni izdatih po prekršajnim nalozima naplati se oko 20 odsto predmeta. Imajući u vidu navedeno, izvjesno je da većina potraživanja UIO starijih od pet godina neće biti naplaćena – navode revizori.
Dodaju da su im u UIO rekli da je bilo inicijativa prema IDDEEA da se ovo pitanje riješi, odnosno da se osigura čuvanje kazni u Registru na 10 godina, ali to pitanje još nije riješeno.
Revizori su utvrdili i da Agencija za zaštitu ličnih podataka, Ministarstvo komunikacija i saobraćaja BiH, Ministarstvo pravde BiH, Ministarstvo bezbjednosti i Kancelarija za veterinarstvo BiH imaju probleme u naplati izrečenih novčanih kazni.
Međutim, i pored problema u naplati, kako navode revizori, nijedna od ovih pet institucija nema definisane interne akte za praćenje i implementaciju izrečenih novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima, kao ni postupak u slučaju nemogućnosti naplate istih.
– Tokom revizije nismo se uvjerili da postoje dobre prakse koje rješavaju ovu vrstu problema. Nisu uspostavljene pisane unutrašnje kontrole koje definišu praćenje i preduzimanje aktivnosti na naplati prekršajnih naloga koji nisu plaćeni u roku. Na ovaj način se nisu blagovremeno preduzele aktivnosti na naplati prekršajnih naloga, te time ni smanjio rizik od izostanka naplate iz nadležnosti inspektorata. Ovo za posljedicu ima novčani gubitak u budžetu institucija BiH, ali prije svega utiče na ostvarenje primarnih ciljeva inspektorata – stoji u izvještaju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu