Iz tog razloga, fondacija „Udružene žene“ iz Banjaluke pokrenula je inicijativu koja podrazumijeva stambeno zbrinjavanje žena žrtava nasilja po izlasku iz Sigurne kuće.
Predstavnici fonadacije su nedavno prisustvovali sastanku s predsjednikom Skupštine grada, Mladenom Ilićem, koji je, na njihovu radost, podržao ovu inicijativu, a dalje će biti proslijeđena na adresu Gradske uprave.
Sistemsko rješenje
Izvršna direktorka fondacije „Udružene žene“, Aleksandra Petrić, ističe da je ova inicijativa značajan korak ka sistemskom rješenju problema sa kojima su se žene, žrtve nasilja, do sada suočavale po izlasku iz Sigurne kuće.
– Sigurna kuća već godinama uspješno obavlja ulogu specijalističe podrške ženama i djeci koja su pretrpila porodično nasilje. Međutim, iako od velikog značaja, to je privremeno rješenje za njih. Po izlasku, kada te žene nemaju mogućnost da ponovo ostvare zajednički život s počiniocima nasilja, moraju imati neku izlaznu strategiju, odnosno mogućnost da ostvare slobodan život, bez nasilja – kazala je Petrićeva.
Kako ona ističe, razumijevanje na koje su do sada naišli im je od velikog značaja, te sada ostaje nada da će Grad prepoznati važnost ove priče i uskoro početi realizaciju inicijative.
– Mi, kao fondacija, zaista smatramo da je odgovor Grada ključan, s obzirom na to da naša Sigurna kuća egzistira u Banjaluci i banjalučkoj regiji. Dobili smo zeleno svjetlo od predsjednika Skupštine, a samim tim i nadu da će uskoro početi pregovori s Gradom u smislu omogućavanja korištenja stambenih jedinica koje su u vlasništvu Grada Banjaluka, a koje su do sada bile dostupne na korištenje ugroženim kategorijama stanovništva. Nadamo se da će se to od sada primjeniti i na kategoriju za koju se mi zalažemo – kazala je Petrićeva.
Začarani krug
Naglašava da je ženama u Sigurnoj kući dozvoljen boravak do šest mjeseci, ali da je bilo slučajeva kada su tu ostajale i do dvije godine. Kako ističe, žrtve nasilja se nerijetko iz nemoći do koje, prije svega, dovode neriješeno stambeno pitanje i ekonomska nesamostalnost, vraćaju u nasilnu zajednicu.
– Za sve žene koje su pretrpile nasilje je važno da imaju neku vrstu podrške kada napuste sigurno utočište. To se posebno odnosi na žene koje nisu zaposlene i koje nemaju mogućnost da nastave samostalan život, pa su prinuđene da se vrate u nasilnu zajednicu, što dovodi do stvaranja začaranog kruga. Nasilje se ponavlja, one se vraćaju u Sigurnu kuću, a to sve nerijetko dovodi do generacijskog prenošenja nasilja – rekla je Petrićeva.
Koordinator Sigurne kuće, Amela Bašić Tomić, koja je ujedno i psiholog, govori da je jedno od glavnih sredstava u borbi protiv nasilja – ekonomsko osnaživanje žena, za šta im je potrebna dobro osmišljenja izlazna strategija nakon boravka u Sigurnoj kući. Realizacija inicijative za stambeno zbrinjavanje žrtava bi, prema njenim riječima, bila od velikog značaja u toj borbi.
– Potreba za pronalaskom rješenja za što bolju izlaznu strategiju je jedna od ključnih stvari za žene koje su preživjele nasilje u porodici, jer se samim tim povećava njihov izbor za izlazak iz situacije nasilja. Mi smo u posljednjih nekoliko godina pokrenuli mnogo programa za jačanje kapaciteta žena prilikom zapošljavanja, od kojeg, u velikoj mjeri, zavisi i pronalazak stambenog prostora. Kako bi to bolje funkcionisalo, nedavno smo pokrenuli inicijativu koja će biti upućena Gradu, čija bi realizacija imala mnogo pozitivnih efekata u prekidanju začaranog kruga nasilja – kazala je ona.
Podrška
Ističe da veliki broj žena godinama trpi nasilje zbog ekonomske zavisnosti o počioniocu nasilja, ali i zbog nedostatka podrške porodice, prijatelja i lokalne zajednice.
– Problem nasilja u porodici nije problem koji bi se trebao samo ticati organizacija koje se bave zaštitom žrtava nasilja, Centra za socijalni rad i policije; to je problem cijele lokalne zajednice, jer prevencijom nasilja u porodici mi preveniramo sve druge vidove nasilja. Realizacija ove inicijative bi uputila pozitivnu poruku svim žrtvama, jer bi im pokazala da postoji način da izađu iz tog začaranog kruga i da je odgovornost za nasilje isključivo na onima koji to nasilje provode, a nikako na ženama i djeci koja to trpe – kazala je Amela Bašić Tomić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu