Sve ovo su izračunali statističari i sindikalci, a građani sami najbolje vide kako se novac bukvalno topi iz novčanika svaki put kada odu u prodavnicu.
Godišnja stopa inflacije u Srpskoj iznosi 16,1 odsto; međutim kada se posmatra pojedinačno, vidimo da su cijene hrane, na koju ljudi troše najviše novca, od prošlog septembra skočile za nevjerovatnih 26,7 odsto.
Potrošačka korpa
Prošle godine u ovo vrijeme porodicama je za ishranu trebalo 757 maraka mjesečno, a sada taj trošak iznosi 1.022 KM.
Ulje je, na primjer, skuplje za 47,7 odsto, jaja 43,4 odsto, sir 36,7 odsto, brašno 34 odsto, pavlaka 21,3 odsto. Slikovito, jedna sirnica za koju su potrebni svi ovi sastojci košta nas 36,6 odsto više nego lani.
Sindikalna potrošačka korpa u septembru bila je 2.316 KM, a skoro polovina novca odlazi na hranu.
– Porodice u Republici Srpskoj u septembru su za stanovanje i komunalne usluge trošile 591 KM, a za tekuće održavanje domaćinstva 122 KM. Nabavka obuće i odjeće koštala je 167 KM – precizirali su iz Saveza sindikata RS.
Još i više od hrane poskupio je prevoz – za 28 odsto, a jedino što je pojeftinilo su odjeća i obuća za 5,1 odsto, zbog sezonskih sniženja.
– Brine nas činjenica da cijena goriva u posljednje vrijeme samo kod nas raste. Vidimo da je cijena barela 92 dolara, ali i kada je bila 140 dolara na našim benzinskim pumpama bila je slična cijena kao sada. To je problematično jer znači da sa novim poskupljenjima možemo da očekujemo i nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica, što ne bi bilo dobro za nas potrošače – napominje Dušan Srdić iz Udruženja potrošača „Reakcija“.
Domaća proizvodnja
Naglašava da je radnička klasa u cijeloj Evropi pod pritiskom, da svi zahtijevaju povećanje plata i smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica.
– Sigurno je situacija u Ukrajini i Rusiji i te kako uticala na nas, ali ne znam koliko smo mi, sa cijelom Evropom, sposobni da iznesemo situaciju u kojoj se trenutno nalazimo – ističe on.
U ovom udruženju vjeruju da će se ljudi u budućem periodu sve više okretati sebi i domaćoj proizvodnji i pokušavati da uzgoje nešto na selu ili kod roditelja.
Poziv stanovništvu da se okrene domaćoj proizvodnji još prije dvije godine uputio je banjalučki Centar za razvoj sela, upravo zbog divljanja cijena hrane. Primjećuju da veći broj ljudi, koji se prije nije time bavio, sada uređuje baštu.
– Naši apeli su bili opravdani jer smo smatrali da ulazimo u turbulentan period, koji se veže i sa mogućnošću nestašice hrane ili njene nabavke. Prehrambeni proizvodi su mnogo poskupjeli i ja se nadam da će građani koji raspolažu sa bilo kojim komadom zemljišta razmišljati o tome da posade neke povrtarske kulture u jesenjem periodu, a pogotovo u proljećnom – ističe direktor Centra Draško Ilić, te podsjeća da su prošle godine podijelili socijalnim kategorijama više od 30.000 sadnica paradajza, paprike, krastavca…
Nezajažljivi trgovci
Cilj je, ističe, da proizvedemo dovoljno domaće hrane kako bismo bili manje zavisni.
– Nadamo se da ćemo navesti mnoge ljude da krenu s proizvodnjom, ali isto tako pokušaćemo da utičemo da cijene ostanu u normalnim okvirima, a ne da pratimo divljanja u Evropi. Na tržištu se primjeti dosta domaćih proizvoda, ali problem je što su i oni počeli da prate cijene uvoznih roba, koje su zaista skuplje. Moj apel svima je da ne zarađujemo na hrani i po dva puta više nego što to realno vrijedi. Treba imati razumijevanja da ti proizvodi budu sa nekom pristupačnom cijenom, jer mnogi nemaju poljoprivredno zemljište i nisu u stanju da proizvedu već moraju da kupe – kaže Ilić.
Predsjednik Fiskalnog savjeta RS, Milenko Krajišnik, ocijenio je da inflacija u Srpskoj pokazuje dalju tendenciju rasta i da je najvećim dijelom riječ o uvezenoj inflaciji iz razvijenih zemalja. Posebno cijene energenata i hrane, kaže, imaju visoke stope rasta, i to nije samo kod nas nego i u cijeloj Evropi.
Po njegovim riječima, inflatorna očekivanja su prisutna kod trgovaca, koji podižu cijene i onda kada za to nema pravog razloga.
– Na tom nivou može se javiti i spekulativna inflacija, protiv koje se treba boriti. Međutim, mala društva kao što je Republika Srpska imaju vrlo malo instrumenata za tako nešto – smatra Krajišnik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu