Kao što znate, moji izvještaji obuhvataju dešavanja tokom proteklih šest mjeseci. Obzirom da smo u oktobru imali opšte izbore, Savjet bezbjednosti ću uopšteno informisati o izbornom procesu, uključujući i predizbornu kampanju i postizbornu situaciju u BiH. Negativni trendovi koje sam naveo u svom prethodnom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a su, nažalost, bili još izraženiji u periodu koji je prethodio izborima i uticali su na sveukupnu političku dinamiku u BiH. To je rezultiralo nastavkom stagnacije u provođenju reformi, a posebno u obliku sve izraženije provokativne retorike koja proširuje podjele, a kojom se koriste neki visokorangirani političari – rekao je Incko za Klix.
Program 5+2
On navodi da će Savjet bezbjednosti, takođe, detaljno informisati o situaciji u vezi s programom “5+2” – ciljevima i uslovima za zatvaranje OHR-a, i o ograničenom napretku koji su postigli organi vlasti BiH u ispunjavanju ovih uslova tokom proteklih šest mjeseci.
Za Klix je prokomentarisao i obilje informacija o izbornoj krađi u BiH.
– Nažalost, uprkos jasnim preporukama koje je prije četiri godine OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava dao u vezi sa zakonskim i drugim izmjenama koje je potrebno donijeti kako bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, stranke nisu obezbijedile donošenje ovih poboljšanja prije održavanja izbora. Znam da ima primjedbi i dijelim zabrinutost u pogledu broja prijavljenih nepravilnosti, uključujući i finansijske prijetnje i podstrekivanje birača, probleme s biračkim odborima, neuredne biračke spiskove, probleme s prebrojavanjem glasova, te s dosad najvećim brojem nevažećih biračkih listića, za koje je Centralna izborna komisija BiH u svom izvještaju navela da ih je bilo više od pola miliona. Broj nevažećih listića se posebno ističe u poređenju s malim procentom nevažećih listića na izborima u Hrvatskoj i Srbiji, ali i u Bavarskoj, gdje su nedavno bili izbori i gdje je nevažećih bilo samo jedan odsto glasova. Da li su birači u BiH zaista do te mjere drugačiji od birača u drugim zemljama – upitao je Incko.
Incko je upoznat i s činjenicom da lider HDZ-a Dragan Čović tvrdi da je predsjednik DF-a Željko Komšić uz pomoć SDA ušao u Predsjedništvo i da je izigrana volja Hrvata, te da najavljuje da se neće formirati vlast bez izbornog zakona.
Izbor članova Predsjedništva
– Način izbora članova Predsjedništva uređen je Ustavom BiH i Izbornim zakonom. Pravila koja su važila za opšte izbore 2018. ista su ona koja su važila u prethodnim izborima. Što se tiče izmjena Izbornog zakona, moram još jednom reći da je za žaljenje što stranke na vrijeme nisu postigle dogovor o izbornoj reformi vezanoj za Dom naroda FBiH. Mogli su se naći dobri kompromisi i rješenja, ali nije bilo političke volje da se ovom pitanju ozbiljno pristupi. Sada je na zvaničnicima i političkim strankama da nađu rješenje koje će omogućiti neometano formiranje vlasti. Nijedna politička stranka ne bi trebala da radi na blokiranju provođenja izbornih rezultata. Očekujem od svih stranaka da poštuju izborne rezultate nakon što oni budu proglašeni konačnim i da se suzdrže od poteza koji bi mogli spriječiti njihovo provođenje – naveo je Incko.
Govoreći o diplomatskoj ofanzivi premijera Hrvatske Andreja Plenkovića u EU gdje obrazlaže slučaj “Komšić”, Incko je rekao “vidio sam neke kontroverzne izjave o budućem radu Predsjedništva”.
– Međutim, mislim da je prerano i kontraproduktivno davati sud o tome hoće li novi sastav efikasno raditi. Treba im pružiti priliku. Uopšteno govoreći, očekujem ne samo od članova Predsjedništva, nego i od drugih izabranih zvaničnika da rade na unapređivanju političke stabilnosti i ekonomskog razvoja u ovoj zemlji i da u potpunosti poštuju zakletvu koju polože pri stupanju na dužnost – rekao je Incko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu