Incko je, u intervjuu za “Danas”, komentarišići svoju nedavnu odluku da nametne promjene u Krivičnom zakonu koje se odnose na negiranje genocida, ocijenio “smiješnim” suprotne tvrdnje nekih političara.
Podsjetio je da je u saopštenju koje je izdao 23. jula naglasio da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi – dobri narodi, kao i da nema loših naroda, niti kolektivne krivice.
– Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili direktno negiranje genocida i ratnih zločina sprečavaju društva da se suoče sa prošlošću. Takvo ponašanje predstavlja novo ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, dok se na taj način istovremeno nastavlja nepravda i ugrožavaju međunacionalni odnosi – smatra Incko.
Sve to, tvrdi on, sprečava izgradnju mirne i prosperitetne budućnosti za Bosnu i Hercegovinu.
Na pitanje da li vjeruje da će do kraja godine biti postignut dogovor o Izbornom zakonu BiH, Incko kaže da se nada da hoće i dodaje da je sada dobar trenutak za to, jer je cijela međunarodna zajednica okrenuta ka rješavanju tog pitanja.
Kako dodaje, političko djelovanje i rješenje moraju doći od domaćih aktera, ali međunarodna zajednica će pomoći. On je kao uspjeh naveo održavanje izbora u Mostaru nakon 12 godina, a što je bila, kako kaže, domaća inicijativa i rješenje uz međunarodnu pomoć.
– Ne vidim razlog da se ovako nešto ne ponovi i u pitanju izborne reforme – naveo je Incko i dodao da, ukoliko se to pitanje ne riješi, može dovesti do komplikacije ionako, kako ocjenjuje, krhke i složene političke scene u BiH.
Ističe, da imajući u vidu to, treba se fokusirati na sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava.
Na konstataciju “Danasa” da je krajem juna u Evropskom parlamentu usvojena rezolucija u kojoj je zvanično podržana ideja o BiH kao građanskoj državi, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović tokom posjete BiH insistirao na tezi o tri konstitutivna naroda, kao i da “slični stavovi stižu iz Srbije”, Incko kaže da je najbolje “držati se činjenica i biti precizan”.
– Potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Hrvatska i SRJ, čija je Srbija nasljednica, preuzele su određene obaveze. Između ostalog, obavezale su se da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost BiH i suzdržati se od preduzimanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih protiv političke nezavisnosti BiH, kao i da će promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih Aneksom 4, Ustava BiH – naveo je Incko.
Svog nasljednika na funkciji visokog predstavnika, Kristijana Šmita, Incko je posavjetovao da bi trebalo da se fokusira na tri stvari – vladavinu prava, vladavinu prava i vladavinu prava.
– Uporno i široko rasprostranjeno nepoštovanje vladavine prava u BiH najveći je neprijatelj budućnosti te zemlje. Mnogi građani trenutno napuštaju zemlju jer nema vladavine prava i nema pravne sigurnosti – naveo je Incko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu