Prema procjenama analitičara, politika inaćenja i uslovljavanja neće donijeti ništa dobro ni onima koji su se odlučili na takav potez, ali ni narodu ove zemlje. S druge strane, svjesnom blokadom izbora novog saziva Savjeta ministara BiH svjesno se krši zakon, ali i Ustav BiH.
Dodatni apsurd u cijeloj priči predstavlja i to što su aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić i četvorica ministara Dragan Mektić, Mirko Šarović, Igor Crnadak i Adil Osmanović, u međuvremenu preuzeli mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa im je tako omogućeno da istovremeno i predlažu zakone i da učestvuju u njihovom donošenju.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Lazar Prodanović ističe da je ovako nešto moguće i da nije u sukobu sa zakonom, ali da to ne znači da oni mogu beskonačno da sjede istovremeno na dva mjesta, pa tako da do podne budu ministri, a od podne poslanici.
– Zakonom i Ustavom BiH jasno je definisano da se 15 dana nakon formiranja Predsjedništva BiH predlaže kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. To znači da ne može Savjet ministara BiH da radi u tehničkom mandatu beskonačno – kaže Prodanović.
Kriza
Dodaje da različita uslovljavanja unutar BiH dodatno produbljuju krizu sa potpuno neizvjesnim ishodom. Prodanović ističe da ovakav način razmišljanja može dovesti BiH u najdublju krizu u postdejtonskom periodu.
– Komšićeva izjava kako ovaj Savjet ministara može ostati u tehničkom mandatu i naredne četiri godine samo pokazuje da nema napretka BiH kako u pogledu evropskih intergracija, tako i u svim drugim aspektima kada je u pitanju ustavna nadležnost Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara – navodi Prodanović.
Prema njegovim riječima, ukoliko se nastavi politika ucjene i Savjet ministara nastavi funkcionisati u tehničkom mandatu, to onda znači da će doći do neusvajanja zakona i nerealizacije bilo kakvih drugih obaveza, koje ova zemlja ima.
– Ne mislim da je moguće u bilo kom smislu takvo funkcionisanje. Bilo bi nelogično tolerisati takav odnos izabranih predstavnika vlasti. Uslovljavanja nikada nisu bila dobra za bilo koga – istakao je Prodanović.
Balansi
Za Milana Sitarskog, člana Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, nema nikakve dileme da je uslovljavanje oko formiranja novog saziva Savjeta ministara potpuno suvišan balans na političkoj sceni BiH, već opterećenoj nekim težim balansima koji se ne mogu tako lako otkloniti.
On ističe da bi Komšić i Džaferović trebali da se podsjete na pismo koje je ranije napisao američki državni sekretar Majk Pompeo, u kojem je naveo da usvajanje Godišnjeg plana za NATO i uopšte saradnja sa ovom vojnom silom ne znači istovremeno i članstvo u njoj.
– Njih dvojica konstantno insistiraju na tome da je usvajanje tog dokumenta jedan od koraka ka članstvu u NATO, čemu se Dodik protivi, jer ga na to obavezuju odluke Narodne skupštine RS o vojnoj neutralnosti. S druge strane, i sam Pompeo je rekao kako Srbija, koja nema ni političku namjeru da ikada uđe u NATO, ima viši stepen operativne saradnje sa tom vojnom silom nego BiH – kaže Sitarski.
Hiperemocije
Dodaje da je i Dodik u nekoliko navrata ponovio da za dostizanje tog nivoa operativne saradnje sa NATO uopšte nije potrebno da se usvajaju novi dokumenti, već samo treba poštovati postojaće.
Kada se sve ovo uzme u obzir, kako ističe Sitarski, onda je vidljivo da je ovaj problem u suštini hiperemocionalizovan i vještački napumpan, te da je vjerovatno motivisan time da bi neke stranke željele da trenutni saziv Savjeta ministara ostane da funkcioniše u tehničkom mandatu i u naredne četiri godine.
– To je Komšić već otvoreno i rekao, što je skandalozno. Blokada rada institucija BiH je vrlo štetna i obesmišljava samo postojanje i održavanje izbora, pogotovo na državnom nivou. Dolazimo u apsurdnu situaciju da stranke koje su se najviše isticale verbalnim patriotizmom sada obesmišljavaju izbore upravo za državni nivo vlasti kome su formalno najprivrženije – kaže Sitarski.
Puna usta BiH
On ističe da bi predstavnici NATO trebali objasniti Komšiću i Džaferoviću da ne mogu na silu gurati BiH u tu vojnu alijansu. Sitarski ističe da bi im konačno neko trebao objasniti da usvajanje spornog dokumenta ne mora nužno značiti ulazak u NATO, jer i Srbija ima slične dokumente.
– S druge strane, predstavnici vlasti Srbije bi mogle da objasne i Dodiku da nije problem ako BiH bude imala isti stepen saradnje sa NATO snagama kakav trenutno ima Srbija. Ponavljam, saradnja sa NATO ne znači i ulazak u tu vojnu alijansu. Prema tome, ne vidim uopšte svrhu trenutne blokade oko formiranja državnih institucija – kategoričan je Sitarski.
Blokada nije jasna ni analitičaru i univerzitetskom profesoru Dragi Vukoviću, koji kaže da to ozbiljno prijeti paralisanju društva u BiH, ali i samoj državi kroz njene zajedničke institucije. Vuković kaže da blokada može ozbiljno da ugrozi BiH.
– Ne znam da li to tako shvaćaju oni kojima su puna usta BiH. Blokadu državnih institucija promovišu političke elite iz Sarajeva, i time se potvrđuje moja ranija teza da su najveći neprijatelji BiH bošnjačke elite, koje pogrešnom politikom vode ovu zemlju u vrlo ozbiljnu krizu – smatra Vuković.
U slučaju da dođe do paralisanja institucija BiH, Vuković smatra da je to možda najozbiljniji indikator mogućnosti opstanka ove zemlje.
“Komšić vrijeđa inteligenciju”
Komšićeva izjava da nema ništa protiv da Savjet ministara funkcioniše u tehničkom mandatu i u naredne četiri godine za Vukovića predstavlja ponižavanje i vrijeđanje inteligencije građana ove zemlje.
– Imate potpuno legalne izbore, koji su priznati i verifikovani, a onda ne možete da formirate institucije. Mislim da je to problem za budućnost BiH. Ukoliko se ova kriza nastavi, to bi moglo imati opasne posljedice – upozorava Vuković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu