Cijene ovih usluga u Srbiji su i do 60 odsto jeftinije nego u zemljama Zapadne Evrope.
Osim gastarbajtera kod domaćih stručnjaka dolaze i pacijenti iz Amerike i Australije.
Po novi osmijeh u Srbiju, pacijentkinja koju smo zatekli u ordinaciji kod dr Nikole Busarca, došla je iz Beča.
Tamo je, kaže, imala loše iskustvo sa zubarom i sada dr Nikola ispravlja tuđe greške.
Tokom cijele godine, a posebno za vrijeme praznika njegova ordinacija prepuna je Srba iz dijaspore.
“Imaju povjerenja u svoje ljude”
– Naši ljudi dolaze zato što imaju povjerenja u “svoje ljude” kako oni to kažu. Najčešće su to evropske zemlje, Austrija, Švajcarska, Švedska, Francuska, mada dolaze ljudi neretko i iz Australije, Novog Zelanda. Najčešće intervencije koje radimo jesu upravo implantološke, ugrađujemo implante i protetsku rehabilitaciju na implantatima – kaže za Euronjuz Srbija Nikola Busarac, specijalista oralne hirurgije.
Ne samo Srbi, u posljednje vrijeme je sve veći i broj stranaca, koji će istu uslugu ovde platiti i daleko jeftinije nego u svojoj zemlji.
Toliko da im se isplati da plate i avionsku kartu i smještaj.
– Ta cijena bude duplo jeftinija od nekih zemalja u okruženju a i po nekoliko puta bude jeftinija u odnosu na Ameriku i Australiju – priča Busarac.
Kod plastičnog hirurga na korekciju grudi
Iz istog razloga dolaze i kod plastičnog hirurga. Ovdje prednjače žene, a najviše se traže korekcije grudi, nosa i očnih kapaka.
Dr Marjan Novaković, specijalista plastične hirurgije kaže da za praznike dolazi srpska dijaspora na “uljepšavanje”, ali i stranci.
– Srpska dijaspora doprinosi da i njihove komšije iz Švajcarske, Njemačke dođu kod nas kada vide kod njih rezultat. Tako da imamo pristojan broj pravih stranaca kao pacijenata kod nas. Usput za operacije koje ne iziskuju neko ekstra mirovanje ili nisu u predjelu lica oni usput obiđu i Beograd, nekada i neku od banja – priča Novaković.
Privatnici koji dobiju sertifikat ministarstva zdravlja mogu svojim pacijentima osim zdravstvenih intervencija ponuditi i takozvani “all inclusive paket”. Ova ordinacija i to radi.
– Može sve da se organizuje – smještaj, transport, postoperativna njega, ne samo sama operacija. Već pet, šest godina pri Ministarstvu zdravlja ima taj sektor za medicinski turizam – naveo je Novaković.
Stranci u srpskim banjama
Ipak, ova vrsta turizma nije dovoljno razvijena, a mogla bi da bude, jer su potencijali veliki. Srbija ima dobre stručnjake, ali i dosta mjesta za oporavak poput banja i planina.
Vladan Vešković, iz Udruženja banja Srbije kaže da nema nijednog RH centra u Srbiji u koje ne dolaze stranci.
Dodaje da uglavnom dolaze gosti iz bivših jugoslovenskih republika ili srpska dijaspora.
Dolazak stranaca u banje Srbije tokom prošle godine povećan je za 71 procenat u odnosu na godinu koja joj je prethodila.
– Po broju stranih pacijenata ističu se RH centri u Vrnjačkoj Banji i Banji Koviljači. Tokom prošle godine u svakoj banji bilo je po 2.000 stranaca, što je oko 20.000 ostvarenih noćenja. Rehabilitacija u banjama se najmanje računa 10-14 dana. Realno ih ima više jer naša dijaspora na prijemu predaje srpska dokumenta – rekao je Vešković za Euronjuz Srbija.
U Banji Koviljači najviše je bilo pacijenata iz BiH, Austrije, Švajcarske i Nemačke. Vešković kaže da je u Banji Koviljači o trošku penzijskog fonda Austrije tokom prošle godine bilo 120 pacijenata.
Dodaje da je u Merkuru struktura pacijenata nešto drugačija. Uglavnom su to pacijenti iz BiH, Sjeverne Makedonije, Rusija, Izraela, Kipra.
– Što se tiče medicinske indikacije to je fizikalna terapija, a Merkur ima sve više pacijenata iz inostranstva sa dijabetesom – naveo je Vešković.
Napominje da pacijenti koji dolaze iz inostranstva u srpske banje sami plaćaju boravak, a da bi ih bilo mnogo više kada bi EU željela da o trošku svojih fondova izdvaja i za banje, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu