Riječ je o matematičkom pojmu koji se često koristi u (istoriji) umjetnosti kao kompozicijski zakon u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći prema ukupnom u odnosu 1:1618.
Zlatni presjek (ili rez) postao je ideal naročito za vrijeme renesanse. Tada su umjetnici i naučnici težili savršenstvu u kompozicijama. I danas se smatra najsavršenijim presjekom u prirodi.
Navikli smo da slušamo o zlatnom rezu u moderno doba u kontekstu estetike, na primjer ljudskog lica.
Međutim, postoji i udruženje arhitekata koje se bavi zlatnim rezom u arhitekturi, piše Nova.
Na stranici Onlajn mortadž advajzor objavili su svoju studiju u kojoj su proučavali istorijske gradove širom Velike Britanije, ali i ostatka svijeta.
Proučavali su i najpoznatije zgrade i arhitekturu gradova.
Izračunali su proporcije najdužih i najkraćih veličina i njihovih dimenzija. Uporedili ih sa zlatnim presjekom i zaključili da , prema postotku u kojem se ljepota gradova podudara sa zlatnim rezom, s 83.7 odsto najljepši grad u Britaniji je Čester, a slijede ga London, Belfast i Liverpul.
Onda su se bacili na malo zahtjevniji zadatak. Pronaći najljepši grad na svijetu. Naravno, ljepota je u oku promatrača i ovo treba uzeti kao zabavnu statistiku, ali svakako zanimljivu.
Međutim, titulu najljepšeg grada s postotkom podudarnosti sa zlatnim rezom odnijela bi Venecija s 83.3 odsto. Slijede je Rim, Barselona i Prag.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu