Prema podacima Agencija za statistiku BiH, tokom prošle godine iz zemlje je najviše izvezeno električne energije i to u vrijednosti od jedne milijarde i 74 miliona KM, a istovremeno je uvezena struja u vrijednosti 393,5 miliona maraka.
– Tokom prošle godine iz BiH je izvezena robe ukupne vrijednosti 17,974 milijardi KM, što je za 25,9 odsto više nego u 2021. godini, dok je uvezeno 28,636 milijardi KM, što je za 32,6 odsto više nego u prethodnoj godini. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 62,8 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 10,662 milijardi – saopšteno je iz Agencije.
Izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću “Hidroelektrane na Trebišnjici” Ilija Tamindžija kaže da su izvezene količine električne energije u gigavat-satima lani bile na nivou višegodišnjeg prosjeka u BiH.
– Međutim, u finansijskom smislu cifra je impozantna zbog naglog i visokog skoka cijene struje u odnosu na prethodne godine. Tržište električne energije, zbog ukrajinske krize lani je toliko bilo nestabilno da je cijena struje po megavat-satu ujutro iznosila 300 evra, a poslijepodne skakala i na 500 – rekao je Tamindžija.
Pojasnio je da se struja izvozila u mjesecima kada je bilo viškova i dovoljno padavine, a uvozila kada je potrošnja povećanja, a dotok akumulacije, zbog suše, smanjen.
– Kriza u Evropi izazvala je poskupljenja svih energenata, a cijena struje u BiH je ostala ista, tako da je značajan dio građana koji su se grijali na pelet ili drva prešao na struju, što je povećalo potrošnju. Istovremeno imali smo i sušu, nije bilo dovoljno akumulacije i manjak struje morao je biti obezbijeđen iz uvoza – kazao je on, piše Glas Srpske.
Top pet uvoznih i izvoznih proizvoda u BiH za ekonomistu Zorana Pavlovića potpuno su očekivani, navodeći da je porazno što domaća hrana nije u samom vrhu robe plasirane u inostranstvo.
– Ukrajina koja je bila značajan proizvođač električne energije u Evropi ispala je iz sistema, tako da je struja bila i te kako tražena roba. Energija i hrana su dvije najvažnije stvari koje trebaju svakom čovjeku u svijetu, imamo mnogo neiskorištenih kapaciteta. Nadležni moraju osmisliti snažnije sisteme podrške domaćoj proizvodnji kako bi izvozili u daleko većoj mjeri prehrambene proizvode nastale u BiH – kazuje Pavlović.
Komentarišući spoljnotrgovinski robni deficit Pavlović ističe da je BiH mala ekonomija u kojoj svako može da proda šta hoće.
– Sa zemljama CEFTE nemamo carinu, sa zemljama EU takođe, tako da moramo naći niz drugih elemenata poput snažnije kontrole kvaliteta kako bismo smanjili uvoz mesa, mlijeka, povrća i sličnih proizvoda i time zaštitili domaće proizvođače. Tako bismo sačuvali ljude na selu koji ne bi odlazili u Evropu, a stanovništvo bi imalo jeftiniju hranu – rekao je on.
Stabilnost
Ilija Tamindžija kaže da je trenutna energetska situacija u Srpskoj stabilna.
– U ovom momentu imamo struje za izvoz, jer je akumulacija Bileća puna, a postoje i određeni dotoci na protočnim elektranama, a rade i termoelektrane – kazao je Tamindžija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu