S obzirom na to da trgovina kriptovalutama nije zakonski uređena u Bosni i Hercegovini, pitanje je kakva je budućnost ovog poduhvata.
U centru Sarajeva, novi objekt intrigira prolaznike. Mlađi, uglavnom, znaju o čemu se radi. U Sarajevu se mogu kupovati i prodavati kriptovalute, jer bitkoin je, podsjećamo, najpoznatija vrsta digitalnog novca koju ta platna mreža koristi u svijetu.
Kriptovalute definišu se različito, u zavisnosti od država, pa je tako u Singapuru usluga, u Njemačkoj privatni novac, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama kapitalno dobro.
Međutim, pitali smo Sarajlije koliko znaju o kriptovalutama:
“Što se tiče kriptovaluta, nisam dovoljno upoznat. Ali, pošto ovdje stanujem, vidim da pomalo ljudi dolaze, počinju se time baviti”, “Znam ljude koji su se obogatili s tim, ali znam i one koji prate pa očekuju da će više, a onda padnu… Šta znam, mislim da to, u stvari, i jeste budućnost, da neće biti novca više nigdje”, “Ne znam ništa o kriptovalutama niti se informišem o tome. Ne interesuje me, mislim da je to glupost”, “Čula sam o tome i kako im se povećava vrijednost, ali nisam toliko upućena. Ne planiram se baviti njihovim rudarenjem, ali moj rođak planira. I on je taj koji me vuče ka tome, ali nisam još”, kazali su nam građani Sarajeva.
Iza ovog projekta stoji poljska kompanija Virtual Planet, koja posluje iz Hrvatske. Za one koji imaju iskustva u ovoj oblasti, sve funkcioniše veoma jednostavno. Ali, za one koji nisu upućeni…
– Bankomati rade na način da stranke mogu za svoj račun kupiti ili prodati, odnosno, fiat valut, da li je to bosanska marka, euro, dolar, šta već, pretvoriti u kriptovalutu i kriptovalutu pretvoriti u fiat valutu na bankomatu, bez nekakve pompe – pojasnio je Dejan Stojsavljević iz Virtual Planeta.
Pitanje je, ipak, ko će sve ovo kontrolisati, s obzirom na to da ova oblast u BiH nije zakonski uređena, pa tako ni oporezivanje trgovine kriptovalutama još nije definisano Zakonom o PDV-u. Iz Ministarstva finansija i trezora kažu da to nije u njihovoj nadležnosti, te nas upućuju na entitetska ministarstva, te agencije za bankarstvo. Iz federalne Agencije za bankarstvo također odgovaraju da nisu ovlašteni za donošenje zakona kojim se uređuje poslovanje banaka, uključujući i propisivanje regulatornog okvira za kriptovalute.
– Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Zakonom je propisano koje mjere banke, kao obveznici provedbe mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, trebaju poduzeti u postupku identifikacije i praćenja transakcija i aktivnosti klijenata, te sadržaja podataka koji treba da prate svaki elektronski transfer – kazali su nam iz Agencije za bankarstvo FBiH.
U Republici Srpskoj, trgovina kriptovalutama liberalnije je uređena. Porez na dobit od kriptovaluta se plaća kao porez na platu, kažu upućeni i navode da mjesto kriptovaluta u tradicionalnom finansijskom sistemu treba biti regulisano po uzoru na Srbiju.
– Kod nas je porez, onaj glavni, 15% na profit. Ono što je takođe dobro je da postoje olakšice, recimo, ako kupujete nekretnine, onda je porez duplo manji, ili ako ulažete u biznis, takođe. Nije loše uređeno, jedna stvar je možda lošije uređena, a to je oslobađanje od poreza. U Hrvatskoj poslije dvije godine ne plaćate ništa, a u Srbiji se čeka 10 godina – naveo je Igor Rakočija, osnivač YouTube kanala BalkanTech Crypto.
Koliko će na zakonsku regulativu čekati u BiH, još je neizvjesno, ali je izvjesno da popularnost “rudarenja” i trgovine kriptovalutama itekako dobija na značaju, ne samo u svijetu, nego i kod nas, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu