Upravo s tim ciljem u Trebinju je nedavno počeo da radi Centar za agrarni razvoj mediteranskog područja Hercegovine, čiji je zadatak da sublimira i koordiniše sve aktivnosti u vezi sa razvojem poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i turizma na području Trebinja, Ljubinja, Bileće i Berkovića.
Za predsjednika Centra izabran je Boris Pašalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, dok će funkciju zamjenika obavljati gradonačelnik Trebinja, Luka Petrović.
Na konstitutivnm sastanku ovog centra, koji je osnovan odlukom Vlade RS, istaknuto je da Centar nije osmišljena radi otvaranja novih radnih mjesta na budžetu, već u cilju koordinacijae rada na terenu i jačeg prisustva nadležnog ministarstva.
Luka Petrović je istakao da su na već definisani ciljevi i zadaci Centra za agrarni razvoj mediteranskog područja Hercegovine.
Prioritet su, navodi gradonačelnik Trebinja, sistemi za navodnjavanje, te način za održavanje tih sistema i pristup novoizgrađivanim sistemima za navodnjavanje.
Biće definisani pravilnici, po kojima će u održavanju sistema djelimično učestvovati “Vode Srpske”, a djelimično grad Trebinje i ostale opštine koje pripadaju ovom dijelu Hercegovine i korisnici udruženja voda Istočne Hercegovine – rekao je Petrović.
On kaže da je važno da se napravi registar svih sistema za navodnjavanje i da se razluči svačija odgovornost u ovom poslu.
– Važno je da se delegira ko će upravljati sistemima za navodnjavanje, kao i to da grad Trebinje i Republika Srpska definišu potencijalne subvencije u cijenama električne energije ili neke druge podsticaje, kako bi se osnažio razvoj poljoprivrede u Hercegovini – pojasnio je Petrović.
On je podsjetio da bi u ovoj godini trebalo da bude dopremljena i specijalizovana mašina za pretvaranje krša u obradivo zemljište, kojeg na području četiri opštine ima oko 3.000 hektara.
Pomoćnik ministra poljoprivrede Srpske Boris Pašalić, je istakao da je
da je za Hercegovinu vrlo važno pitanje sistema za navodnjavanje u koje Vlada Srpske i grad Trebinje ulažu mnogo novca, napominjući da će se Centar baviti i drugim projektima od značaja za ovo područje, koje ima veliki potencijal.
– Sistemi za navodnjavanje jesu važna aktivnost koju pratimo i razvijamo, ali ništa manje nisu važni ni identifikacija poljoprivrednog zemljišta i nabavka poljoprivtredne mehanizacije – naveo je Pašalić.
Iako je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja Grada Trebinja, na trebinjskom području je čak 80 odsto obradive zemlje u privatnom vlasništvu zapušteno.
Kako je ranije pisao “EuroBlic” od šest hiljada hektara zemlje na podrućju grada Trebinja, obrađuje se samo 1100 – 1200, odnosno tek 20 odsto.
Tradicionalno u Trebinju se najviše uzgaja vinova loza i voće. Posjednjih godina Hercegovci su pokazali veliko interesovanje za uzgoj ljekovitog bilja, naročito smilja, ali se pokazalo da su, zbog neuređenog tržišta, mnogi u tom poslu loše prošli.
Povrće se sadi pretežno za ličnu upotrebu, mada bi ovo područje imalo potencijala za razvoj povrtlarstva, ukoliko bi se izgradli sisitemi za navodnjavanje, jer ima sličnu klimu kao južna Italija, koja je vodeći izvoznik povrća u EU.
Da je navodnjavanje, ne samo u Hercegovini, dio rešenja mnogih problema, svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede RS. U Srpskoj se za sada navodnjava tek oko pet odsto obradivog zemljišta, a svjetski prosjek je 17 odsto. Planirano je da se milionskim ulaganjima, u narednih nekolikoogdina ova loša krvna slika znatno popravi.
– Samo u ovoj godini imaćemo novih 3.500 hektara koje ce biti navodnjeno, zahvaljujuci mjeri Vlade RS o sufinansiranju nabavke opreme za navodnjavanje, po kojoj se poljoprivrednicima refundira 40 odsto novca uloženog u sisteme za navodnjavanje. Za ovu mjeru je već obezbeđeno pet miliona maraka – kaže portparol ministrstva Aleksandar Macanović.
Dodaje da i nekoliko projekata navodnjavanja širom RS, vrijednih oko 50 miliona KM, a među njima značajno mjesto zauzimaki projekti navodnjavanja na podrucju Grada Trebinje i opštine Ljubinje.
U Centru za agrararni razvoj Hercegovine, međutim ističu da sisteme za navodnjavanje nije dovoljno samo izgraditi, jer je i njihovo održavanje skup i zahtevan posao, koji traži jasnu podjelu odgovornosti i dobru organizaciju.
Na zajedničkom zadatku
Centar za agrarni razvoj mediteranskog područja Hercegovine je koordinaciono telo Vlade RS, koje ima 11 članova i čiji je zadataka da podrži razvoj u ovom dijelu RS.
U radu centra učestvuju predstavnici Ministarstva poljoprivrede, grada Trebinje, hercegovačkih opština Bileća, Berkovići i Ljubinje, Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata, preduzeća “Vode Srpske” i “Šume Republike Srpske”, Centra za gazdovanje kršom, Hidroelektrane Trebinje i Turističke organizacije Trebinje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu