Kako će ove zakonske odredbe, protiv kojih su mjesecima protestovali novinari i aktivisti, uticati na stvarni život i na slobodu javne riječi u RS?
O ovoj temi za Srpskainfo govore advokati i pravnici sa različitih pozicija političkog ili građansko-aktivističkog spektra.
Očekuje se “poplava” krivičnih prijava
Oni podsjećaju da su izmjenama KZ propisana dva nova krivična djela: kleveta, koja je i ranije bila sankcionisana u građanskom zakonodavstvu po Zakonu o zaštiti od klevete, te “iznošenje ličnih i porodičnih prilika”, krvično djelo koje je potpuna novost u zakonodavstvu.
Sagovornici su saglasni da će prva posljedica stupanja na snagu ovih odredbi biti “poplava” krivičnih prijava.
Advokat Aleksandar Jokić smatra da će mnogi uhvatiti priliku da krivičnim prijavama “istjeruju pravdu” ili da nekom napakoste, i to besplatno.
– Na krivičnu prijavu se ne plaća taksa, dok se na tužbu za klevetu u građanskom postupku plaća taksa, a onaj ko izgubi spor plaća i sudske troškove i troškove suprotne strane. U krivičnom postupku podnosilac prijave ne plaća ništa – objašnjava Jokić.
Ali, krivična prijava ne znači da će biti i krivičnog postupka, jer tužilaštva odlučuju koju će prijavu prihvatiti i procesuirati, a koju odbaciti.
– Uloga tužilaštva je ključna, pogotovo što su bića ovih krivičnih djela tako definisana da niko pouzdano ne zna šta će se u praksi dešavati – smatra Jokić.
Pravna nesigurnost potrajaće godinama
On očekuje da će u prvoj godini primjene novih članova KZ biti procesuiran nekoliko slučajeva, koji će pokazati šta tužilaštvo smatra klevetom, a šta iznošenjem ličnih i porodičnih prilika.
– Ti prvi slučajevi će biti najviše medijski popraćeni i oni će na neki način uspostaviti pravosudnu praksu – navodi Jokić.
On ocjenjuje da otprilike 90 odsto krivičnih prijava neće “dobaciti” do optužnice i do suda, a da će presudama u preostalih desetak odsto slučajeva odluke sudova dati konačan pečat praksi, odnosno načinu provođenja novih članova KZ.
– Ako uzmemo analogiju sa Zakonom o zaštiti od klevete, trebaće bar pet-šest godina da se ta praksa uspostavi – smatra Jokić.
To znači da će, u stvari, još godinama potrajati pravna nesigurnost i strah među građanima, posebno novinarima, jer naprosto neće biti jasno šta je dopušteno, a šta kažnjivo.
– Najviše nejasnoća i najveći strah izaziva odredba o “iznošenju ličnih i porodičnih prilika”. Taj član zakona je nejasan, a živimo u društvu u kojem su “porodične prilike” svuda: i u politici, i na estradi, i na tenderima – kaže Jokić.
Evropska konvencija
Dodaje da već samim tim što postoje krivična djela za koje novinari mogu odgovarati, medije pritiska strah, jer, na kraju krajeva, nije pitanje da li će moćnici krenuti na njih, nego kad će to učiniti: da li odmah, ili tek nakon što ispipaju teren i vide kakva će se praksa iskristalisati.
Da su za sada “ i nož i pogača” u rukama tužilaca saglasan je i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, Dejna Lučka, koji dodaje da će na kraju i sudovi uspostaviti novu praksu vezanu za krivično djelo klevete.
– Biće zanimljivo vidjeti koliko će pravosuđe u RS koristiti iskustva zemalja gdje je kleveta krivično djelo, i pogotovo praksu koja je postojala kod nas prije dekriminalizacije klevete – kaže Lučka.
On, međutim, podsjeća da su sudovi u Republici Srpskoj dužni da primjenjuju i odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i standarde koje je ova konvencija utvrdila.
– Mislim da će, kao i do sada, primjena ove Konvencije zavisiti od volje suda i postupajućih sudija. Naprosto, neke sudije primjenjuju Konvenciju, a neke ne – obrazlaže Lučka.
Petković očekuje samo pritisak javnosti, ne i političara
Branioci ljudskih prava i borci za slobodu govora smatraju da je poseban problem što su tužilaštva, od kojih zavisi primjena spornih zakonskih odredbi, pod uticajem vladajućih političara.
Advokat Milan Petković, potpredsjednik Ujedinjene Srpske, stranke koja je jedna od glavnih saveznica Dodikovog SNSD, tvrdi da političkih pritisaka neće biti.
Problem, smatra Petković, može biti samo pritisak javnosti na pravosuđe.
– Imajući u vidu da će istrage voditi okružna javna tužilaštva, smatram da će oni imati dovoljno nezavisnosti u svom radu da mogu odlučivati nepristrasno. Ne smatram da politika ima efektivni uticaj na rad tužilaštva. Ovdje je mnogo veće pitanje kako će javnost reagovati i da li će biti javnog pritiska u slučaju eventualnog optuženja nekog novinara – kaže Petković.
Smatra da novinari, i u takvim slučajevima, moraju biti profesionalni i nepristrasni, pa i spremni da u svojim redovima “očiste žito od kukolja”.
– Ne očekujem da će novinari, koji se profesionalno bave svojim poslom, odgovarati za navedena krivična djela. Ali, očekujem da stanemo u kraj nadri novinarima, koji se bave kvazi novinarstvom i iznose poluistine da bi nešto sitno zaradili na internetu – smatra Petković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu