Gotovo da nema stvari oko koje su vlasti i opozicija u Republici Srpskoj saglasni, a sve dublje podjele prodrle su i do građana. Mnoge dobre inicijative opozicije prozvane su od strane vlasti, kao i obrnuto, a propalo je i mnogo, kažu stručnjaci, optimističnih prijedloga.
Kažu da vlast i opozicija ni na slavama ne mogu zajedno, međutim, jedan čovjek već godinama uspijeva da ih ujedini.
Lider SDA, Bakir Izetbegović, kao tadašnji član Predsjedništva BiH podnio je 2015. godine apelaciju za ocjenu ustavnosti članova Zakona o praznicima RS kojim se 9. januar utvrđuje kao zvanični praznik Dan Republike.
Tim potezom, ujedinio je vlast i opziciju, koji su zajedno podržali referendum o 9. januaru – Danu Republike.
Poslije toga, lidere svih partija u RS, viđamo zajedno svakog 9. januara kako jednoglasno brane ovaj praznik.
“Posrnuli lider”
Posrnuli lider, kako ga nazivaju pojedini političari, i ove godine spojio je nespojivo, te inicijativom za ukidanju imena RS ponovo “natjerao” Vukotu Govedericu, Branislava Borenovića, Milorada Dodika, kao i ostale lidere stranaka, da se rukuju i zajedno traže rješenja.
– Hvala Bakiru što nas je ujedinio – rekao je poslije zajedničkog sastanka lidera u Srpskoj, predsjednik partije Ujedinjena Srpska, Nenad Stevandić.
Dok građani i pojedini političari komentarišu da jedino Izetbegović može da ujedini političare u Srpskoj, doktor političkih nauka Vlade Simović smatra da je homogenizacija društva usljed ovakvih inicijativa normalna pojava.
– U društvima koja su podijeljenja i koja imaju traume rata uvijek je jači faktor homogenizacije napad spolja nego potencijalni dogovor iznutra – kaže Simović.
Dodaje da se ovo dešava i u razvijenim zemljama, ali da je BiH specifična jer nije dovoljno savladala svoju istorijsku lekciju iz demokratije.
– Zbog toga su kod nas mnoge inicijative pravno neutemeljene, a mnoge su posljedica jedne dnevne „ad hok“ politike. Takve inicijative stvaraju nepotrebnu nestabilnost – kaže Simović.
Homogenizacija
Dodaje da će u ovakvim incijativama najviše stradati građani.
– Dakle, prirodno je da se političke elite homogenizuju u slučaju spoljne opasnosti, ali čim se ta opasnost povuče oni prirodno opet počinju da između sebe ostvaruju snažne konkurantne odnose, tako da je to udruživanje definitivno samo privremeno – dodaje Simović.
Da je to prirodno, ali da ne bi trebalo biti samo tada, kaže potpredsjednik SDS, Milovan Bjelica. On smatra da vlast i opozicija moraju češće da razgovaraju.
– Moramo sarađivati i naći zajednička rješenja kada je u pitanju interes građana uopšte. Moramo da sarađujemo stalno, a ne samo kad nas ugrožava neko sa strane i govori kako ćemo se ponašati. Mi mimo Bakira Izetbegovića i inicijativa moramo da razgovaramo i jačamo Republiku Srpsku – rekao je Bjelica.
Bjelica ocjenjuje da se saradnja svih partija jača uvijek, a ne samo kada je u pitanju „napad spolja“.
– Mjesec dana, kada su kampanje, svako treba da radi svoj posao, ali van toga se mora sarađivati. Lideri političkih partija definitivno trebaju više razgovarati – dodao je on.
Čaršijska politika
– Politika sarajevske čaršije je uspjela ono što nije niko u istoriji: ujediniti sve hrvatske stranke. Nijedna stranka koja ima poslanika sa hrvatskim predznakom nije ostala van HNS-a. Sada su sa ovom inicijativom uspjeli da ujedine i Srbe – rekao je predsjednik HSS BiH Mario Karamatić za N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu