Hrvatska je, prema dostupnim podacima, koje je obradio demograf dr Nenad Pokos, s Instituta društvenih nauka “Ivo Pilar”, jedina država na svijetu u kojoj je ta starosna grupa veća od 20 odsto, ako se ne računa Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika u pravilu ne uvrštava u komparativne analize (u Monaku je udio te starosne grupe stanovnika 0,3 postotna boda veći nego u Hrvatskoj).
Zbog srazmjerno niskog očekivanog trajanja života, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj starosnoj grupi. Poređena radi, u Japanu – državi koja ima drugi najveći udio stanovnika starosti od 60 do 74 godine – očekivani životni vijek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).
U starosnoj grupi od 60 do 75 godina, dobar dio čine pripadnici tzv. bejbi bum generacije, rođene u periodu nakon Drugog svjetskog rata.
– Skorim ulaskom bejbi bum generacija u životnoj dobi kada će biti znatno podložniji riziku smrti te daljim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika nego što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugog svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, te u nekoliko niskonatalitetnih država toekom pandemije (Japan, Bugarska) – kaže dr Pokos.
Uz sva ta saznanja, kaže dr Pokos, Vijeće za demografsku revitalizaciju hrvatske Vlade je prošlog mjeseca održalo sjednicu nakon gotovo četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja hranitelja, a saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu.
Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece (konačni podaci još nisu gotovi, no, prema prvim podacima, broj rođenih jedva je prešao 32.000). Istovremeno je umrlo gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se rađali oni koji danas imaju 70 godina (1953), rođeno je gotovo 90.000 ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.
Dodatno, značajno opada udio djece u društvu: u odnosu na 20,6 odsto stanovništva starosti od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 odsto djece do 14 godina. Nasuprot tome, ističe dr. Pokos, još 2001. najmlađi stanovnici, s udjelom od 17,1 odsto bili su brojniji od stanovnika starosti od 60 do 74 godina, kojih je tada bilo 16,2 odsto.
Za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika nego što ih će se rađati, kaže demograf dr Nenad Pokos s Instituta “Ivo Pilar”, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu