Odluka Vrhovnog suda Kolorada je da je Tramp proglašen nepodobnim za izbore prema ustavnim odredbama SAD. Sud je presudio da on ne ispunjava uslove da se ponovo kandiduje za Bijelu kuću zbog svoje uloge u upadu u Kapitol hil 2021. godine.
Presuda se samo odnosi na republikanske stranačke izbore 5. marta, tzv. “super utorak”, ali će vjerovatno uticati na Trampov status na predsjedničkim izborima 5. novembra 2024. godine. Sud Kolorada je svoju odluku stavio na čekanje do 4. januara, predviđajući da će se Tramp žaliti Vrhovnom sudu SAD koji će odlučiti da li će on ostati u trci u vrijeme kad počinju predizbori.
Otprilike se to i dešava.
Odlaganje “tužnog dana”
Advokati Trampa, koji je presudu iz Kolorada prokomentarisao kao “tužan dan u Americi”, već narednog dana u srijedu su urgirali na Vrhovni sud SAD da odbije zahtjev specijalnog savjetnika o ekspeditivnoj odluci i odloži slučaj u Vašingtonu u vezi toga da li on ima imunitet u krivičnom gonjenju zbog svojih pokušaja da poništi izbore 2020. godine.
Ova odluka bi mogla da ultimativno oblikuje Trampovu pravnu sudbinu.
Očekuje se da će se Tramp žaliti Vrhovnom sudu SAD i na presudu iz Kolorada, kako je najavljeno. Semjuel Isakarof, profesor ustavnog prava Univerziteta Njujork, rekao je da će žalba skoro sigurno biti usvojena. Nacionalna kandidatura za predsjednika ne može se određivati od države do države. To bi bio slom demokratskog poretka – rekao je on, dodajući da će sudije oklijevati da gledaju na njih kao da ograničavaju opcije glasača.
“Haos u kojem Tramp cvjeta”
Ipak, presuda iz Kolorada utire put drugim državama da potencijalno slijede taj primjer, dok se neki republikanci već zalažu za osvetu protiv predsjednika SAD Džoa Bajdena. U svakom slučaju, to znači da će najviši sud nacije razmatrati sljedeće godine da li Tramp može da se krivično goni za zločine počinjene nakon izbora 2020. godine i da li radnje koje je preduzeo na funkciji mogu da spriječe da se nađe na glasačkim listićima 2024. godine.
To je upravo ona vrsta haosa u kojem Tramp cvjeta i nalazi načine da okrene situaciju u svoju korist.
– On se hrani žalbama kao vatra kiseonikom. I ovo će završiti kao žalba koja mu pomaže – ocijenio je Trampov bivši advokat Vilijam Bar, koji se protivi njegovoj kandidaturi za 2024. godinu.
Brzina kojom Vrhovni sud SAD – u kojem konzervativci trenutno imaju većinu 6:3 – pristupa predmetu odlučiće da li će se slučaj pokrenuti u martu 2024. godine, dan prije “super utorka” kako je sudija Tanja Čatkan planirala, ili će to biti bliže izborima u novembru ili nakon njih.
Šta kažu demokrate?
Dok Trampov spor na dva kolosijeka stavlja sud i čitavu naciju u haotičnu poziciju, malo je vjerovatno da će posljednja pravna prepreka u Koloradu ozbiljno naštetiti njegovim pokušajima da se vrati u Bijelu kuću – a on to već koristi da stekne političku prednost.
Aktivisti koji su pokrenuli slučaj u Koloradu možda slave svoju pobjedu, ali je odgovor demokratskih političara drugačiji.
Ovo nije borba koju oni žele. Moglo bi da ih zabrine to što pravni izazovi idu pod ruku jednoj od centralnih poruka Trampove kampanje da je vladajuća elita ugrožena njegovim političkim pokretom i da je spremna da potkopa volju naroda da ga drže dalje od vlasti. Sam Bajden nije želio da komentariše odluku suda u Koloradu, ali je rekao da je Tramp “pobunjenik” zbog pokušaja da poništi svoj izborni poraz 2020. godine.
– Bilo da se 14. amandman primijenjuje ili ne, pustićemo sudu da donese tu odluku. Ali on je svakako podržao pobunu – rekao je on.
Odluka suda u Koloradu možda je pružila dramatičan trenutak odgovornosti za kojim žude neki Trampovi kritičari, ali vjerovatno će biti privremena. Na kraju, ona može da poveća šanse da se bivši predsjednik vrati na vlast.
Šta Tramp mora da uradi da bude nominovan?
Da bi se vratio u Bijelu kuću, Tramp mora dobrano da zasuče rukave.
Prvo, mora da podstakne svoje birače na glasanje
Ako uspije da proširi svoj uticaj među republikanskim glasačima, to će mu pomoći da se izbori sa drugim izazovima i počisti svoje stranačke rivale jednog po jednog.
– Kažu da ćemo ubjedljivo pobijediti, ali ne računajte na to. Samo izađite i glasajte, inače će se dogoditi loše stvari – upozorio je Tramp svoje pristalice.
Njegova kampanja je mjesecima razvijala mehanizme za odziv birača u ključnim državama, što će se uskoro naći na testu, počevši od kokusa u Ajovi 15. januara 2024. godine i predizbora u Nju Hempširu 23. januara 2024. godine. Glasački odziv je posebno važan u Ajovi, koja i dalje koristi sistem kokusa koji zahtjeva da se ljudi pojave u određeno vrijeme.
Drugo, mora da “skloni” stranačke rivale
Iako favorit za republikanskog kandidata, i dalje je suočen sa gomilom izazivača, uključujući Niki Hejli koja je u usponu i “dahće mu za vratom” prema anketama u Nju Hempširu (dok Tramp dominira u Ajovi), i Rona Desantisa koji se visoko kotira – ali iza Trampa. Trampove potencijalne pobjede u Ajovi i Nju Hempširu mogle bi da okončaju republikanske predizbore, izolujući rivale poput Desantisa i Krisa Kristija.
Poraz u bilo kojoj od te dvije države transformisao bi trku.
– Odbijanje Trampovih rivala da se povuku iz trke je “najbolji scenario” za njega. Oni ne samo da ne uspijevaju da se udruže oko jednog kandidata već aktivno to otežavaju, a oni sa nižim kotiranjem u anketama ne odaju znakove da će se povući prije početka glasanja. Ako ste Tramp, to je najbolji scenario. Svi samo žele da to bude Tramp protiv jednog kandidata. Ali, sve dok oni dijele (među sobom) ukupne glasove, Tramp ne mora ni da dobije 50 odsto – rekao je Fil Tob, republikanski aktivista.
Ipak, Vivek Ramasvami, jedan od rivala, rekao je da neće učestvovati u stranačkom glasanju u Koloradu ako se to ne dozvoli i Trampu, te pozvao druge kandidate na isti korak.
Treće, upravljanje neizbežnim problemima
Tramp je suočen sa čak četiri krivična slučaja i najmanje dva građanska suđenja u 2024. godini. Boravak u sudnici za one krivične biće prepreka rasporedu njegove kampanje. Zato mu je važno da što prije “zaokruži” nominaciju.
– Anonimni zvaničnik njegove kampanje rekao je da bi to moglo da se dogodi do sredine marta 2024. godine. Dotad bi Tramp trebao da osvoji osvoji 1.478 delegata, što bi bilo više nego dovoljno glasova potrebnih za većinsku pobjedu od ukupno 2.429 koji će izabrati kandidata za predsjedničke izbore na Republičkoj nacionalnoj konvenciji, zakazanoj za jul sljedeće godine u Milvokiju – rekao je on.
Šta kažu ankete?
Sem ako sam ne odustane, Tramp će vjerovatno da osvoji republikansku nominaciju.
Anketa Rojtersa/Ipsosa završena prošle nedjelje pokazala je da je 61 odsto birača koji se identifikuju kao republikanci reklo da će na predstojećim izborima glasati za Trampa. Sa druge strane, DeSantis i Hejli imaju podršku svega 11 odsto republikanskih birača.
Anketa “Foks njuza” govori da je podrška Trampu 69 odsto, Desantisu 12, Hejli devet, a Ramasvamiju pet, prenosi Blic.
Prema prosjeku nacionalnih anketa na portalu 538 od 15. decembra 2023. godine, Tramp vodi sa 61 odsto, dok su Desantis i Hejli u “mrtvoj trci” sa 12 i 11 odsto. Tramp vodi za najmanje 25 procentualnih poena u Ajovi, Nju Hempširu i Južnoj Karolini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu