Najbolji način da građani, koji žele da pomognu napuštenim životinjama, jeste da ih udome i pruže im siguran dom. Iako je ovo jako težak korak, to bi bilo najbolje rješenje za pse, ali i ljubitelje životinja – rekli su ovo za Srpskainfo iz veterinarske stanice “Vet centar” Banjaluka.
Dodali su da postoji još mnogo načina na koji se životinjama može olakšati da prezime hladne dane, a jedan od njih je da im se obezbijede sklonište, hrana i voda.
– Ponekad skupljanje pasa i mačaka u čopore i na ovakvim mjestima može da bude opasno, jer životinje mogu da promijene narav kada im ponestane zaliha, odnosno kada ljudi na takvim mjestima, na kojima su se životinje već udomaćile i navikle na takve uslove, prestanu da ih hrane. U ovakvim slučajevima mogu da postanu agresivne, jer je hrana potrebna za život, a cilj opravdava sredstva – navode iz ove veterinarske stanice.
Odgovorno vlasništvo
Ističu da uticaj faktora spoljašnje sredine, odnosno hladnoća, niske temperature i padavine izazivaju smrzotine, koje mogu biti različitih tipova i nivoa, a mogu da budu čak i kobne.
Kada je riječ o napuštenim životinjama na području grada Banjaluka, iz “Vet centra” ističu da Banjaluka kao grad nema problem, nego ga imamo svi mi.
– Grad kao grad bi se i riješio ovog problema na način da životinje prođu proces sterilizacije ili kastracije. Smatramo da je najbolja solucija u odgovornom vlasništvu, odnosno da se kućni ljubimci i sve životinje redovno čipuju, sterilišu, kastriraju, kao i da svi psi budu uvedeni u bazu podataka na nivou RS i BiH – pojasnili su oni.
Naglasili su da kada govorimo o životu na ulici postavljamo sebi pitanje da li je to opasnost ili izazov. Preživjeti, obezbijediti hranu, sklonište, produženje vrste, sve je to regulisala priroda, ali ljudi su poremetili prirodu, a samim tim i ove procese kod životinja.
Isti problem sa nabavkom hrane postoji i kod ostalih pitomih i divljih životinja, jer su ljudi narušili njihova prirodna staništa i dopustili svojim nesavjesnim ponašanjem da se populacija napuštenih pasa dovede do granice kada počinju da se stvaraju brojni problemi.
Čipovanje
Iz ovog centra apeluju na sve građane i vlasnike kućnih ljubimaca da budu odgovorni i čipuju svoje krznene prijatelje.
– Ukoliko niste osoba koja želi da reprodukcijom dobije još mladih, sterilišite ili kastrirajte životinje. Udar na kućni budžet možda i nije mali, ali ako znamo da je ljubimac nešto što vas svakodnevno uveseljava i da će vam biti vjeran prijatelj 15 godina, pa i više, onda ova investicija nije skupa – rekli su iz veterinarske stanice.
Istakli su da su u periodu novogodišnjih praznika brojni sugrađani u veterinarske centre dovodili životinje koje su zadobile povrede usljed eksplozije i napada panike koje izazivaju pirotehnička sredstva.
Podsjetili su da su u decembru, u saradnju s prijateljima i poslovnim partnerima, pokrenuli akciju “Dobro se dobrim vraća”, koja je bila namijenjena isključivo za vlasnike udomljenih pasa, odnosno za vlasnike koji su udomili pse sa ulice ili iz azila. Dodaju da već tradicionalno “Vet centar” u februaru organizuje akciju za udomljene mace, pod nazivom “Februar je akcija za mačke”.
Kućice
Iz Udruženja građana “Kerber” ističu da će tokom januara, na lokacijama gdje se već duži period skupljaju psi i mačke, postaviti 50 kućica, kako bi životinje lakše i sigurnije prezimile zimu.
– Cilj nam je da na velikim minusima sačuvamo život napuštenih životinja, jer se često dešava da se one smrznu zbog niskih temperatura – kazali su iz “Kerbera”.
Apelovali su na vlasnike da čipuju svoje ljubimce, a da svi građani imaju empatije, toleranciju i razumijevanje za napuštene životinje i da im, ukoliko su u mogućnosti, pomognu.
– Savjet svim roditeljima da djeci ne kupuju pirotehnička sredstva, jer su istraživanja pokazala da ih najviše koriste maloljetne osobe, koje najviše od njih i stradaju. Opekotine, oštećenja sluha i vida, amputacije, oštećenje imovine požari i eksplozije, samo su neke od posljedica rukovanja petardama – upozorili su iz Udruženja.
– Zima je svakako izazovan period sa kojim se susrećemo i mi i napuštene životinje. Dok se problem napuštenih životinja sistemski ne riješi, bilo bi poželjno biti od pomoći napuštenim psima i obezbijediti im improvizovano sklonište ili omogućiti boravak u smještaju koji pas sam izabere, poput napuštenih objekata. Treba napomenuti da dlačni pokrivač i anatomija kože pasa u značajnoj mjeri omogućava termoizolaciju organizma psa, ali nas ništa ne košta da im pomognemo da prezime zimu – rekao je za Srpskainfo veterinar Draško Polić.
Mogućnosti
Prema njegovim riječima, pretjerano izlaganje životinja hladnoći može da ima kobne posljedice. Organizam psa, kao i čovjeka, posjeduje sistem za termoregulaciju, koji ima mehanizme za odavanje ili čuvanje toplote. Ukoliko je taj sistem duži vremenski period izložen nepovoljnim uticajima spoljašnje sredine doći će do narušavanja njegove funkcije i ugrožavanja funkcionalnosti cijelog organizma, odnosno uginjavanja.
Ljeti se dešava da zbog velikih vrućina pas može dobiti toplotni udar, a zimi promrzline i hipotermiju kao rezultat nemogućnosti centra za termoregulaciju da kompenzuje nepovoljne uticaje.
Uzroci zbog kojih Banjaluka ima konkretan problem sa psima lutalicama je multifaktorijalan. Svakako jedan od važnijih razloga je neodgovorno vlasništvo i slaba odlučnost sistema da se uhvati u koštac s tim problemom, jer bi kazne i zabrane bile suština rješavanja tog dugogodišnjeg problema.
– Sistemi rješavanja ovih problema već postoje. Potrebna je energija, želja i visok stepen koordinacije da se smanji broj pasa lutalica. Obaveznim obilježavanjem pasa kod individualnog vlasništva, registracijom odgajivačnica, omogućavanjem otvorenih vrata azilima i registrovanim skloništima za pse, kao i omogućavanje udomljavanja napuštenih pasa, kako kod nas tako i u inostranstvu, jedan su od osnova u rješavanju tog problema – istakao je Polić.
Glad
Najveći izazov i opasnost s kojima se susreću napuštene životinje su odsustvo empatije kod ljudi; sve ostale opasnosti se samo nadovezuju na to. Glad je jedan od osnovnih izazova sa kojima se napuštene životinje susreću, ali to je osnovni izazov i kod ljudi.
– Smatram da je i nedostatak ljubavi i pažnje bitan izazov kod napuštenih životinja, jer su psi bića koja su skoro zavisna od ljubavi, dok bih rekao da ljudi nemaju takav problem, jer ih ljubav sve manje zanima – rekao je Polić.
Pojasnio je da je ogroman stres i strah koji proživljavaju napuštene životinje zbog upotrebe pirotehničkih sredstava, te su iz dosadašnjeg iskustva ovog veterinarskog centra intervencije najčešće bile usmerene prema tim kategorijama životinja, koje dobri ljudi dovedu u ambulantu.
– I ostale životinje imaju problem sa pribavljanjem hrane i pronalaska skloništa zimi. Svakako su to u prvom redu ptice. Napravite improvizovanu hranilicu za ptice na svom balkonu, u dvorištu kuće ili u parku u blizini zgrade u kojoj živite. Nakon što postavite tu hranilicu iznenadićete se kako ćete se divno osjećati. Ljubav prema prirodi i životinjama uzvraća lijepim raspoloženjem i zadovoljstvom – zaključio je Polić.
Hladnoća
Veterinar Sanja Božić rekla je za Srpskainfo da, nažalost, veliki broj pasa i mačaka zimske dane provodi na hladnoći i bez utočišta.
– Svako od nas može dati svoj doprinos da se tim životinjama obezbijedi normalna svakodnevica u hladnim zimskim danima. Hrana i voda su esencijalni za preživljavanje. Tijelo tokom zimskih dana ima veće potrebe za energijom, samim tim i za hranjivim materijama – rekla je ona.
Dodala je da voda nije lako dostupna zbog niskih temperatura i savjetovala građanima da, ukoliko su u mogućnosti, daju napuštenim životinjama hranu i vodu. Naravno, njima je osim hrane i vode jako bitno pružiti i neko toplo utočište.
– Posljedice boravka na hladnoći često mogu biti kobne. Najčešći zdravstveni problemi koji se javljaju su upale respiratornog i digestivnog sistema, te smrzotine odnosno promrzline – pojasnila je Božićeva.
Petarde
Grad Banjaluka već duži niz godina u saradnji s građanima uspješno rješava pitanje napuštenih životinja.
– Svakodnevno nam u ambulantu dolazi sve veći broj udomljenih životinja koje su spasene sa ulice. Život napuštenih životinja na ulici nije jednostavan. Njihova svakodnevica se svodi na borbu za opstanak. Hrana i voda im nisu stalno dostupni kao našim kućnim ljubimcima, pa se nerijetko dešava da i po nekoliko dana da ne jedu i piju – istakla je ona.
Na ulici vrebaju i ostale opasnosti, kao što su automobili i druge životinje. Rijetko se dešava da noć prespavaju u toplom. S obzirom da životinje na ulici nisu tretirane vakcinama protiv zaraznih bolesti, nisu izloženi antiparazitnim tretmanima, te zbog loše i neizbalansirane ishrane imaju oslabljen imunitet, samim tim imaju veću šansu da obole od virusnih, bakterijskih, gljivičnih i parazitarnih bolesti.
Dodala je da je zvuk petarde jako stresan za životinje.
– Svakodnevno nam dolaze vlasnici sa prestravljenim ljubimcima. U tim situacijama je životinji je potrebno dati sredstvo za smirenje – kazala je ona.
Osim pasa i mačaka, ptice su te kojima je jako teško pronaći hranu i vodu u zimskom periodu.
– Svako od nas može da olakša teške zimske dane ovim životinjama, da im ostavi nešto sjemenki, hrane i vode na svom prozoru ili na ulici. Naše malo njima može spasiti život – zaključila je Božićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu