To znači da velike količine namirnica i dalje završavaju u otpadu.
Primjena novog zakona počela je u drugoj polovini septembra, dok je prva donacija vrijedna oko 20.000 maraka isporučena početkom oktobra.
Međutim hrana oslobođena PDV-a ne stiže do socijalno ugroženih građana, a kao razlog pokretači ove priče navode nedovoljnu informisanost proizvođača, dobavljača, ali i trgovačkih lanca koji javnim kuhinjama mogu da isporuče one proizvode kojima je do isteka roka trajanja ostalo najviše pet dana i da za to budu oslobođeni poreza.
Predsjednik Humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva” u okviru kojeg radi javna kuhinja “Obrok ljubavi” Miroslav Subašić kaže da na njihovu adresu uglavnom stižu donacije firmi koje su i prije izmjena zakona pomagale ugroženima.
– Koliko hrane bude bačeno zbog isteka roka u BiH očekivao sam da će po usvajanju izmjena propisa, takoreći, na dnevnom nivou stizati kamioni donacija. Međutim to nije ni blizu mojih očekivanja – kazao je Subašić.
Dodao je da privrednici uglavnom doniraju hljeb, salamu, mlijeko i mliječne proizvode.
– Količine koje nam stižu ni blizu ne mogu podmiriti potrebe kuhinje, u kojoj dnevno bude posluženo između 600 i 800 obroka, a vikendom i više od 1.200. U posljednje vrijeme kod nas po ručak masovno dolaze i ljudi sa sela, što je nevjerovatno – kazao je Subašić i dodao da su mu iz jednog marketa nedavno nudili hranu kojoj je rok istekao sedam dana, što je za njega bilo neprihvatljivo.
U Prijedoru obeshrabreni
Predsjednik Udruženja “Hleb života” Prijedor Danko Malešević kazao je da je javnu kuhinju koja radi pod njihovim okriljem zaobišla i donacija u oktobru.
– U jednom marketu gdje nabavljamo namirnice pitali smo dokle se stiglo sa donacijama hrane koja je oslobođena PDV-a, a oni su nam rekli da o tome ništa ne znaju. To nas je baš obeshrabrilo. S obzirom na to da je naš kapacitet ograničen, već četiri-pet godina se držimo istog broja korisnika i dnevno služimo 150 obroka – rekao je Malešević.
Dodao je da im u radu uglavnom pomažu Gradska uprava Prijedor i jedna inostrana organizacija.
Generalni sekretar Crvenog krsta RS Rajko Lazić rekao je da je ova organizacija odmah na startu poslala dopis svim proizvođačima, distributerima i trgovačkim kućama radi potpisivanja memoranduma o saradnji.
– Do dana današnjeg povratnu informaciju nismo dobili ni od jednog jedinog predstavnika. Šta je razlog, zaista ne znam – kazao je Lazić.
Dodao je da svaka pomoć dobrodošla, s obzirom na to koliko je u ovom vremenu teško organizovati poslovanje u javnim kuhinjama, ali i funkcionisanje Crvenog krsta.
Uzrok neinformisanost?
Direktorica programa za filantropiju u Fondaciji “Mozaik” Adnana M. Čamdžić kazala je da je glavni razlog zbog kojeg donacije nisu krenule kako se očekivalo neinformisanost privrednih društava.
– Početkom marta iduće godine planiramo da organizujemo sastanak sa privrednicima, kao i da napravimo vodič na osnovu kojeg će svima biti mnogo lakše i jednostavnije da učestvuju u ovoj humanoj misiji. Zamislili smo da tu preciziramo koja hrana može biti donirana, na koji način formular popunjen i slično – kazala je ona.
Dodala je da će, između ostalog, sazvati sve predstavnike javnih kuhinja kojima će predočiti kako se mogu i sami obratiti kompanijama.
Dušan Reljić, jedan od trgovačkih lanaca koji je zainteresovan da učestvuje u ovoj humanoj misiji je “Frukta trejd”, kaže da do sada nisu donirali hranu koja je oslobođena PDV-a, jer nisu bili dovoljno informisani.
– Svakako ću se raspitati jer nam je cilj da pomognemo socijalno ugroženim kategorijama, kao i udruženjima i organizacijama koje im pomažu, jer je ova kompanija to i ranije radila – kazao je Reljić.
Prema posljednjim podacima Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu pomenute hrane, odnosno 140.000 tona, a preostale dvije trećine bačene hrane predstavlja otpad od domaćinstava i pojedinaca – piše Glas Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu