Podaci su ovo koje je objavio UNICEF, a u istraživanju se ističe da više od 80 odsto mladih smatra da njihovi problemi nisu dovoljno zastupljeni u kampanjama političkih stranaka. Isto istraživanje pokazuje da mnogo manje mladih, iako im se nada, vjeruje da će doći do nekih promjena nakon izbora.
– Želja za promjenama je povećana, ali polovina mladih nije optimistična. Nepovjerenje u institucije i političke kandidate pojačava činjenica da teme o problemima mladih nisu dovoljno zastupljene u kampanjama – ističe se u istraživanju UNICEF.
Ukoliko se ovo istraživanje pokaže tačnim, postavlja se pitanje šta je razlog tolikog povećanog interesa mladih za izlazak na izbore.
Primjer Stanivukovića
Da li je to rezultat veće osviještenosti mladih da izlaskom na izbore imaju šansu da nešto promijene u zemlji ili su za to zaslužne političke stranke koje su se u protekle dvije godine prosto počele utrkivati na regrutovanju i privlačenju omladine u svoje tabore? Jedan od razloga za njihovo utrkivanje u privlačenju mladih na „svoju stranu“ je nevjerovatan uspjeh mladog gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, koji je na lokalnim izborima, prije dvije godine, pobijedio protivkandidata koji je dolazio iz jedne od najjačih vladajućih stranaka u Srpskoj, a iza kojeg je stajala koalicija od čak 10 stranaka.
Pobjedi Stanivukovića su, kako se vjeruje, upravo kumovali mladi, koji su u velikom broju izašli na izbore. Stoga nije ni čudo što su mnoge partije nakon pobjede Stanivukovića akcenat stavile na isticanju svojih mladih kadrova i provlačenju omladine u svoje redove.
Politikolog Darko Kuzmanović ističe da je sama činjenica da 80 odsto mladih planira da izađe na izbore veoma interesantna i predstavlja veliki iskorak za demokratiju u BiH.
– Očigledno je da se politička kultura u BiH postepeno počinje mijenjati, što je na neki način i očekivano s obzirom na to da je prošlo 30 godina od rata i da generacije koje su stasavale u demokratskom periodu već polako imaju priliku da pokažu svoj puni potencijal i doprinesu promjenama u BiH – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.
Dodaje da je, s jedne strane, sigurno da je angažovanost stranaka imala određeni uticaj na to da se procenat mladih koji planira ove godine da izađe na izbore poveća, ali da je, s druge strane, sigurno i to da je ekspanzija pojedinih mladih političara na našoj političkoj sceni uticala na to da mladi na neki način vide i svoj prostor da pokušaju promijeniti neke konkretne stvari.
Idoli
Vrlo je moguće, kako kaže Kuzmanović, da je u tim mladim političarima dobar dio mladih ljudi vidio svoje idole i odlučio po toj liniji da izađu na izbore i podrže svoje favorite.
– Prošlo je 30 godina od rata i gotovo je izvjesno da politička kultura počinje da se mijenja i da mladi već polako počinju da budu svjesni da njihov glas i te kako važi i da mogu donijeti promjene. Naravno, kompletna ekonomska i politička situacija u BiH je sigurno izrevoltirala mlade ljude i to je svakako jedan od razloga zbog koga će oni izaći na izbore ove godine u mnogo većem broju nego što je to ranije bio slučaj – navodi Kuzmanović.
Politički analitičar Velizar Antić ističe da ne vjeruje u to da će 80 odsto mladih izaći na izbore.
On smatra da je došlo ili do neke greške u anketi ili su prosto mladi davali lažne odgovore.
– Mladi su jako pametni i znaju da bi trebali da više učestvuju u političkom životu, pa su u skladu sa tim očekivanjem i davali odgovore koji su društveno prihvatljivi. Međutim, mislim da će izlaznost mladih na ovim izborima ostati ista kao i na prethodnim i da će neće prelaziti 60 odsto – ističe Antić za Srpskainfo.
Navodi da su mladi u prethodnom periodu nepravedno optuživani da ne izlaze na izbore u velikom procentu. Antić ne vjeruje da je izlaznost mladih bila mnogo manja od izlaznosti bilo koje druge populacije.
Struktura glasača
Radi se jednostavno o tome, kako dodaje on, da BiH ima mnogo veći broj starijeg stanovništva, pa je struktura glasača na izborima odavala utisak da mladi ne glasaju.
– Mislim da je njihova izlaznost na prethodne izbore, kao što će biti i izlaznost na predstojeće izbore, oko 60 odsto, baš kao i opšta izlaznost – kaže Antić.
Na pitanje koliko bi veća izlaznost mladih uticati na promjenu političke scene i ko bi tu najviše profitirao, Antić kaže da su mladi po prirodi buntovniji, više putuju i generalno imaju veće potrebe od starijih.
– Samim tim oni su više kritički nastrojeni prema vlastima i veći izlazak mladih na izbore bi odgovarao opoziciji, kojoj bi se prelio veći broj njihovih glasova. Međutim, ne treba zanemariti ni činjenicu da je veliki broj mladih prihvatio postojeća pravila igre nametnuta od strane partija na vlasti, a to je da je partokratija činjenično stanje u našem društvu i da se bez članstva u nekoj od partija ne može doći do napredovanja u društvu – navodi Antić.
On ističe da se takvi mladi učlanjuju u partije od kojih očekuju zaposlenje i druge pogodnosti. Na kraju, kako kaže Antić, kada se podvuče crta, smatra da su u blagoj prednosti opozicione partije od većeg izlaska mladih, ali da ta prednost nije mnogo velika.
– Ne vjerujem da će veća izlaznost mladih dovesti do promjene vlasti u Srpskoj. Mislim da će srednja generacija biti ključna na predstojećim izborima. Mislim da je ova generacija najviše razočarana rezultatima i vladavinom trenutne vlasti u Srpskoj i da će upravo oni u većem procentu podržati opozicione partije – zaključio je Antić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu