Pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH traju već godinama, ali su intenzivirani u posljednjih godinu dana, posebno između hrvatskih i bošnjačkih političara, koji nikako ne uspijevaju da postignu konačan dogovor oko ključnih pitanja na kojima insistiraju Hrvati. Prošle sedmice je počela nova tura pregovora, koji su četiri dana vođeni u zgradi Delegacije EU u Sarajevu, uz posredstvo predstavnika međunarodne zajednice, ali su i oni završeni bez ikakvog dogovora.
Želje
Hrvati žele da im se omogući legitimno predstavljanje na svim nivoima vlasti, prije svega u Predsjedništvu BiH, dok Bošnjaci žele brisanje etničkih prefiksa. Osim u Predsjedništvu BiH, na „legitimnom predstavljanju“ hrvatske stranke insistiraju i kod izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda BiH.
Šta se tačno događalo iza zatvorenih vrata tokom posljednjih pregovora oko izborne reforme za sada je nepoznato jer niko od aktera ne želi da iznosi detalje sa tih sastanaka, osim šturih izjava kako „SDA i HDZ nisu mogli postići razumni kompromis“.
Prema izjavama međunarodnih predstavnika koji su učestvovali u tim pregovorima, jedno od najvažnijih pitanja ticalo se izbornog modela dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH i u tom polju je bilo određenih iskoraka. Ostalo je, tvrde oni, sporno pitanje nadležnosti Doma naroda.
S druge strane, stranke iz FBiH, konkretno HDZ i SDA, krivicu prebacuju jedni na druge.
Status kvo
Lider HDZ BiH, Dragan Čović, nakon propalih pregovora je rekao da se devet mjeseci pokušava u različitim prilikama razgovarati i tražiti rješenja oko Izbornog zakona i Ustava, što su jednim dijelom uspjeli u tome.
– Juče smo imali završen posao, a onda se on problematizovao od strane SDA, koja je išla s nekim dodacima onoga što smo do sad stavili kao standard – rekao je Čović.
Dodao je da mu je žao jer je najviše izgubila Bosna i Hercegovina.
– U startu je bio jasan isti cilj da se ništa ne dogovori, da ostane status kvo i to je zadnjih devet mjeseci SDA samo radila. S te strane ja to doživljavam brutalnim udarom na BiH – rekao je Čović, koji je još izrazio sumnju kako nema uslova da budu organizovani izbori u oktobru ove godine.
Da bez izmjena Izbornog zakona nema ni izbora u oktobru ove godine ranije je upozorio i Hrvatski narodni sabor, koji je prošli mjesec usvojio sedam zaključaka o izbornoj reformi u BiH. U tim zaključcima se, između ostalog, navodi da “neće biti ispunjeni formalno-pravni uslovi za održavanje izbora sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH”.
– Na pokušaj raspisivanja opštih izbora kao neustavan i antidejtonski čin bez dogovorenih izmjena Izbornog zakona, HNS će pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima – stoji u jednom od zaključaka.
“Neće biti bojkota”
I evropska parlamentarka iz Hrvatske, Željana Zovko, nakon propalih pregovora je na društvenim mrežama napisala da u ovom trenutku nema uslova za poštene izbore u BiH.
S druge strane, lider SDA Bakir Izetbegović tvrdi da je šansa da Čović spriječi izbore u BiH nikakva. On kaže da opšti izbori u BiH moraju da budu održani, te da će Čović razmišljati o bojkotu, a izaći na izbore.
– Ako bude nezadovoljan rezultatom – ako bi se, recimo, Bošnjaci i neke ljevičarske stranke ujedinile pa mu uzele trećinu Hrvatskog kluba poslanika – vjerovatno bi se tada odlučio da bojkotuje formiranje vlasti. Što mi ne bismo trebali uraditi, naravno, ni na koji način dalje provocirati Hrvate – rekao je Izetbegović.
Međunarodna zajednica
Politički analitičar i novinar iz Hrvatske, Pejo Gašparević, ističe da će nakon neuspjelih pregovora ključnu ulogu imati međunarodna zajednica.
Ukoliko međunarodna zajednica, navodi Gašparević, bude nastupala u jačem kapacitetu nego do sada, onda se možda i može očekivati snažniji pritisak na one za koje oni procijene da treba izvršiti pritisak da se postigne dogovor oko izborne reforme.
– Mislim da će međunarodna zajednica nastupati izbalansirano na način da je poslušaju i hrvatske i bošnjačke stranke da se izbori, ipak, održe – smatra Gašparević.
On ističe da međunarodnoj zajednici trenutno ne bi odgovaralo da izbori u BiH budu odgođeni zbog globalnih okolnosti, jer bi to bio još jedan minus za nju, s obzirom na krizu u Ukrajini i nedavna događanja u Avganistanu, nakon povlačenja SAD.
– Sumnjam da bi neodržavanje izbora u BiH moglo dobiti prolaznu ocjenu u međunarodnim krugovima zbog čega vjerujem da će na sve moguće načine pokušati izaranžirati da se oni održe – kaže Gašparević za Srpskainfo.
Ističe da nije prvi put da se priča o izborima u BiH zaoštrava kako se oni približavaju. Do oktobra, kaže on, ima još više od pola godine i to je dovoljno prostora međunarodnoj zajednici da ubijedi političke aktere da naprave kompromis.
Međutim, kako ističe Gašparević, ukoliko hrvatske stranke bojkotuju izbore ili izađu na izbore, pa onda bojkotuju učestvovanje u vlasti, to bi dovelo do dodatnog zaoštravanja odnosa u BiH.
Legitimitet
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, s druge strane poručuje da u slučaju da se izbori održe bez izmjene Izbornog zakona, onda oni neće biti legitimni.
Za Srpskainfo ističe da hrvatske stranke neće bojkotovati izbore već će spriječiti da se oni održe.
– Ne znam kako neko misli da osigura novac, odnosno budžetska sredstva za održavanje izbora ukoliko hrvatske stranke nisu saglasne s tim, ni na nivou BiH, ni na nižim nivoima. Ako uzmemo u obzir da svi nivoi u BiH učestvuju u finansiranju izbora, kako neko misli da natjera hrvatske predstavnike da obezbijede novac – upitao je Sitarski.
Navodi da je nejasno kako bi se bez pristanka hrvatskih stranaka i njihovih funkcionera na kantonalnim i opštinskim nivoima, mogli formirati birački odbori u njihovim sredinama. Sitarski je ponovio stav da se bez izmjena Izbornog zakona i pristanka hrvatskih stranaka izbori ne mogu održati.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu