O pretvaranju u muzej priča se unazad nekoliko godina, a sada je konačno došao red da se iskoristi potencijal jednog od najljepših naselja kada je priroda u pitanju.
Potvrdili su nam ovo u „Elektrokrajini“ te naglasili da su nakon dugih najava, konačno dobili dozvolu i započeli sa pripremama.
Posla će biti mnogo, jer je objekat, izgrađen prije 118 godina, devastiran nakon što je decenijama propadao.
Razlog za realizaciju projekta je potreba zaštite i očuvanja autentičnog izgleda i postrojenja jedne od najstarijih hidroelektrana na Balkanu, sa planiranom stalnom postavkom eksponata koji će prikazati razvoj elektrifikacije na području Krajine od njegovih početaka do savremenog doba – objasnio je portparol „Elektrokrajine“ Predrag Klincov.
Dodaje da ovo preduzeće sprovodi pripremne radnje , a da je za sada izvršena tehnička zaštita objekta.
– U proteklih nekoliko mjeseci izvršeno je i ispitivanje stanja i stabilnosti konstrukcije objekta, kao preduslova za izradu tehničke dokumentacije i sprovođenja daljih aktivnosti u saradnji sa eminentnim stručnjacima iz oblasti arhitekture i Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske – dodao je Klincov.
Iako još nije poznato kada će Banjaluka, kao mnogi evropski gradovi, dobiti svoj Tehnički muzej, iz najava se da naslutiti da će turistička ponuda grada biti znatno obogaćena.
Satariji Banjalučani se sjećaju kako je grad na Vrbasu nekada prednjačio u odnosu na ostale gradove, i žale što je ovaj, kako kažu, dragulj Banjaluke decenijama propadao.
Hidroelektranu je juče posjetila i naša ekipa, te se uvjerila da će radnici imati puno posla, ali da je unutrašnjost, s obzirom na godinu gradnje, dobro sačuvana i da će ljudi imati šta da vide.
– Vjerujemo da će budući Tehnički muzej u Delibašinom selu postati važan i posjećen kulturno-istorijski objekat koji će obogatiti turističku ponudu grada – navode u „Elektrokrajini“
Hidroelektrana Delibašino selo, izgrađena je 1899. godine, i bila u funkciji sve do 1984. godine kada je zbog nabujalog Vrbasa prestala sa radom.
Zahvaljujući ovoj hidroelektrani Banjaluka je bila među prvim gradovima koji su dobili struju, a prema podacima istoričara bilo je to nekoliko godina prije Zagreba.
Još se ne zna koliko će koštati
Koliko će ovaj veliki projekat koštati još nije utvrđeno, ali iz „Elektrokrajine“ navode da je upravo finansijsko pitanje sljedeće na redu rešavanja.
– Sagledaćemo mogućnost apliciranja za bespovratna sredstva međunarodnih projekata zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa, a što će u narednom periodu razmatrati nadležni organi Preduzeća – objasnio je Klincov.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu