Zašto bi bilo isključeno biti svjestan svog nacionalnog identiteta i sa nostalgijom se sjećati zemlje u kojoj si odrastao? Takođe, zašto bi komunističke i socrealističke ideje bile prevaziđene, ako se liberalni kapitalizam u svojim razvijenim fazama pretače upravo u to, na primjer u skandinavskim zemljama? Zašto bi nacionalizam trebalo da bude prepreka globalizmu? Zašto bi neko morao da bude samo Srbin, Hrvat, Bošnjak, a da pritom ne bude Evropljanin ili građanin svijeta? Posebno na početku XXI vijeka, u vrijeme moćnog informacionog digitalnog doba.
To su sve pitanja za “Heroje”, koje će publika moći da postavlja članovima benda u sljedećem periodu.
Da su se “Heroji” osamdesetih pitali nešto, ne bi bilo ratnih heroja devedesetih. U starom manifestu “Heroja”, čiji sam član, potpisali smo se kao aktivisti jedne globalne urbane svijesti kakva je bila prisutna kod svih novotalasnih bendova. Ponosni na svoje srpsko porijeklo nikada nismo nipodaštavali druge narode.
Endi Vorhol je bio ponosan na svoje rusinsko porijeklo, pa je istovremeno stvorio pop art kao globalnu umjetnost. On nam je bio velika inspiracija osamdesetih.
Beograd osamdesetih opisao sam u nekoliko svojih romana, pa i u par studija. Bilo je to vrijeme glamura i ezoterije, kada je zaista bilo moguće spojiti pravoslavne, katoličke, islamske vrijednosti sa holivudskom ikonografijom, okultizam sa kontrakulturom, preklopiti stvarnost i fantastiku. Digitalni svijet nije još postojao. Novotalasni muzičari, na čijem kraju zaista stoje “Heroji”, vjerovali su u pjesmu Dejvida Bouvija. Svako može biti heroj na jedan dan. Mi smo kao bend to mogli prije četiri decenije, možemo to i sada.
Bend “Heroji” bio je aktivan od kraja 1984. do 1988. godine. Krenuli smo od demo hitova kakvi su bili “Noću haramo” i “Mačo tip”, do prvog singla “Bilder”, koji smo 1986. izdali za PGP. Tada mi se pridružio Milutin Petrović, zajedno sa Mišom Savićem, Radetom Bulatovićem Čejom, Vladanom Aćimovićem i Ivicom Vdovićem Vdom. Momčilo Bajagić Bajaga je bio producent prvog singla, kao i kasnijeg albuma “88”.
Za drugi singl “Kiza rok” produkciju nam je radio Vlada Negovanović. “Bilder”, “Kiza rok”, “Gagarin”, Bejrut” i “Zgromiću te ja” bile su veoma slušane numere. Kao art rok bend iz Beograda vrata su nam bila otvorena u čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Svirali smo u Beogradu, Zagrebu, Podgorici.
Novi album i film “Tako je govorio Fića” planirali smo za 1989. godinu. Rat je poremetio sve planove benda i u tom momentu smo se razišli. Svako je krenuo da gradi svoju ličnu karijeru, većina veoma uspješnu. Vd i Aćim su nas, na žalost, mladi zauvijek napustili. Milutin je postao u međuvremenu jedan od naših najviše cijenjenih filmskih reditelja, Miša Savić legenda minimalističke ozbiljne muzike, a Čeja jedan od najznamenitijih džez kompozitora.
Konceptualno, “Heroji” su oznaka osamdesetih, nasljednici legata zvanog “novi talas”. Pored nas, ozbiljne art rok grupe na prostorima SFRJ su tada bili “Kozmetika, “Idoli”, “U škripcu”, “Laboratorija zvuka”, “Luna”, “Haustor”, “Buldožer”, “Lajbah”. Nismo imali sreće da dosegnemo visine i popularnost pomenutih grupa, ali smo za par godina ostavili iza sebe veliki broj performansa, umjetničkih akcija, od kojih je hiljadu unikatnih omota za singl “Kiza rok” jedinstven u svijetu.
Naš tadašnji urednik u PGP, uz Olivera Mandića, Peca Popović podržao je hepening i na njega doveo menadžera benda “Talking Heads”. Čovjek koji se nagledao sličnih akcija u Njujorku, rekao nam je da je oduševljen našom kreativnošću i energijom. Ne treba zaboraviti da su par godina prije toga “Idoli” u evropskim okvirima, uz “Depeche mode” i “Yello”, proglašeni za najperspektivniji bend. Tada je bilo moguće napraviti neko umjetničko čudo, ali umjesto čuda desio nam se rat, inflacija, sankcije, turbo kultura, sve što nismo očekivali.
Okupili smo se nas četvorica preživjelih ponovo poslije svih tih godina i pridodali tri nova člana – Arsu, Raleta i Burdu. Snimili smo dvije nove pjesme – “Ti Rex fan”, posvećenu Marku Bolanu, i “Vincaca”, posvećenu Dušanu Jovanoviću. Njih će kao bonus na reizdanju naših starih pjesama objaviti zajedno “PGP” i “Multimedia music”.
Planiramo da napravimo niz promotivnih događaja, koji će uključivati okrugle stolove, izložbe i koncerte. Prvi od takvih je 1. novembra u Domu kulture Studentski grad, potom idemo u Novi sad, Kragujevac i Niš. Želimo da mlada publika tehnosvijeta, koja nikada nije čula za nas, dobije neku vrstu virtuelnog obavještenja. Promovišemo starosvijet. Svakako da će stariji poštovaoci naše muzike doći na sve te svirke. Voljeli bismo da koncept proširimo na čitavu teritoriju bivše Jugoslavije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu