Podaci Poreske uprave pokazuju da je u periodu od 15. do 31. marta 2020, kada su problemi zbog širenja korona virusa već bili uveliko vidljivi, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Srpskoj iznosio 215,8 miliona, a u istom periodu 2019. godine 352,51 milion KM.
U martu 2020. najveći promet evidentiran je u Banjaluci – skoro 110,1 milion i Bijeljina – 60,12 miliona KM, dok je najmanji promet evidentiran u opštinama Jezero – 91.436 i Krupa na Uni – 90.114 KM. Najveće smanjenje prometa preko fiskalnih kasa u maloprodaji u odnosu na mart 2019. evidentirano je u Banjaluci, za 61,9 miliona KM, Bijeljini – 12,9 miliona i Prijedoru – 11,7 miliona KM. Povećanje prometa evidentirano je u opštinama Istočna Ilidža, za 1,7 miliona i Istočni Stari Grad za 1,3 miliona KM – kažu u Poreskoj upravi RS za Srpskainfo.
U udruženjima potrošača kažu da smo u martu bili svjedoci redova pred trgovčkim centrima.
– Potrošači, odnosno dio njih koji imaju nešto veća primanja, u tom periodu su pravili određene zalihe svih vrsta roba, ugledavši se na potrošače iz Srbije i Hrvatske, a naravno i drugih zemalja širom EU. To je, ipak, trajalo nekoliko dana, jer pored hrane i higijene potrebno je platiti i režije. Nakon prvog talasa, došlo je do osvještenja, pa su potrošači počeli sa “spiskom” dolaziti u trgovine i tada se primjećuje osjetan pad kupovne moći i samog čekanja u redovima pred trgovinama. Sada svakodnevno možemo da vidimo potrošače sa spiskovima pred svim trgovinama, i zato ne čudi da je primjetan osjetni pad prometa – objašnjava za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić.
Dodaje da je, s obzirom na to da smo u ovom periodu kupovali samo hranu i higijenu, zasigurno povećan promet ovih roba.
– Kad je riječ o padu prometa, pretpostavka je da je u tim gradovima u jednom trenutku prestao da radi određen broj građana. Oni se plaše da ne ostanu bez novca, što je, uz neizvjesnost, jedan od razloga zašto se baš u tim gradovima bilježi značajan pad prometa. U njima većina građana živi kupujući sve proizvode, bez mogućnosti da bilo šta sami proizvedu, pa je čuvanje novca za osnovne potrebe, lijekove i za „ne daj bože” još jedan od pokazatelja smanjene potrošnje. U ovom periodu bilježimo i nemogućnost kupovine garderobe i obuće, kao i nemogućnost odlazaka u mnogobrojne kafiće, što je dodatni pokazatelj smanjenja prihoda putem fiskalnih kasa – objašnjava Marićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu