Uz novu tehnologiju i njenu internacionalizaciju, novi fašizam, ili kako god ga nazvali, mnogo je opasniji od onog u prošlom vijeku – rekao je nedavno jedan hrvatski filozof, te potvrdio da su skoro svi svjesni poroblema koje ima EU.
I pored toga što je strateški cilj BiH članstvo u Evropskoj uniji i što je manje-više u programu svih značajnijih političkih partija u BiH put ka EU, građani ipak ne misle tako.
Brojne ankete pokazale su da interesovanje građana, pogotovo RS, pada kada je u pitanju EU. Zabrinjavajuće je što čak 65 odsto ispitanih studenata dva javna univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu nije za integracije BiH u Evropsku uniju.
Pogled na prošlost
Isti ti mladi ljudi, tačnije čak njih 52 odsto, smatraju da sve članice EU ne njeguju antifašističke vrijednosti, što je, kažu stručnjaci, rezultat mnogih događaja i ispada na koje EU ne reaguje.
Politički analitičar Marko Šuka smatra da su rezultati anketa jasan pokazatelj da su ljudi shvatili kako i šta se dešava u pojedinim državama.
– Vodeće zemlje EU ne mogu njegovati antifašizam. I Austrija, i Mađarska i Njemačka, kao i mnoge druge zemlje i dan danas žive i njeguju tu tradiciju. Najsvježiji primjer je Poljska, koja nije pozvala predstavnike Srbije i Rusije na obilježavanje godišnjice Drugog svjetskog rata, jer se oni okreću prijateljima poput NATO saveza i EU. To je to posmatranje prošlosti iz sadašnje perspektive, a ne iz konteksta vremena – objašnjava Šuka.
Katolička crkva
On dodaje da je EU odnos prema Srbima pokazala i smještanjem predsjednika Srbije sa zemljama koje nisu ni postojale.
– Ljudi to prate, vide, prepoznaju, i zato je tu takav rezultat, ali naravno da treba da baštinimo pozitivne vrijednosti zemlja EU. Mi smo dio tog svijeta, hteli to ili ne, ali da li ćemo biti dio EU to je veliko pitanje – rekao je on.
Dodaje da komšijska Hrvatska ima velikog uticaja na kreiranje mišljenja ljudi o EU.
– Nedavno sam čitao izjave visokih crkvenih predstavnika, koji dozvoljavaju da se pri katoličkoj crkvi u Hrvatskoj promovišu knjige koje veličaju revizionizam i da se prikazuju isti filmovi. Znamo čak da su austrijski i njemački listovi pisali o tome kako se pod okriljem te crkve prikazuju filmovi koji govore da Jasenovac nije uopšte bio logor. Međutim, takve stvari se guraju pod tepih, to se brzo zaboravi, a ljudi to ipak vide – priča Šuka, dodjaući da je Mađarska još uvijek zemlja s autoritarnim pogledima na svijet, ogradama koje se postavlju i nekim drugačijim rješenjima.
Šuka navodi da se ne smiju zaboraviti ni Bugarsku ni Rumunija, te zaključuje da se, kad se sabere broj država EU koje su se borile protiv fašizma i broj onih drugih, jasno vidi da od EU teško možemo da očekujemo nekakve reakcije kada su ovakvi ispadi u pitanju.
Nijemi i za Knin
Posljednji napad na Srbe u Hrvatskoj, kada je 20 Hrvata s fantomkama povredilo nekoliko navijača Crvene zvezde kod Knina, zaprepastio je region. Reagovali su mnogi zvaničnici, napad su osudili čak i neki hrvatski političari, ali Evropska Unija nije, nakon čega se još jednom pojavio upitnik nad ljudskim pravima kojima EU treba da teži.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu