U bijeljinskoj fabrici “Sava Semberija” kažu da su im u proizvodnji poskupjeli svi repromaterijali.
– Mi trošimo ogromne količine mazuta i jestivog ulja. Mazut je ranije bio između 16.000 i 18.000 KM, a sada plaćamo između 50.000 i 54.000 KM. Litar ulja smo plaćali 1,30 KM, a sada 4,47 KM. Folija je skuplja i do 300 odsto, limena ambalaža 115 odsto, staklena 100 odsto, a poklopci 120 odsto – kaže za Srpskainfo Stevo Filipović, direktor ove bijeljinske fabrike.
Ne pitaju za cijenu
Osim toga, domaći proizvođači u prehrambenoj industriji imaju problem s nestašicom ambalaže, a sva staklena ambalaža se uvozi. Više ne pitaju za cijenu već samo da li se može isporučiti.
– Nabavka ambalaže nije lokalnog karaktera, to je globalni problem. Sve staklare koriste gas kao pogonsko gorivo, a gas je poskupio sa 360 na 3.500 do 4.000 dolara. Količine koje se potražuju ne mogu da se isporuče, pa čak i one koje su avansno uplaćene. Problem imaju oni koji nabavljaju staklene tegle, staklene flaše, destilarije, punionice vode – kaže Filipović.
Navodi da su prije pet mjeseci platili limenu ambalažu za trajne proizvode ali da im još nije isporučena. Zbog svega navedenog, kako kaže, ovogodišnja proizvodnja biće skuplja minimalno za 40 odsto.
– To je minimum, koji ne pokriva našu proizvodnu kalkulaciju, ali smo spremni da snosimo određene gubitke kako bismo nastavili kontinuitet proizvodnje – dodaje Filipović.
Na konstataciju da je to veliki udar na potrošače, Filipović navodi da je prethodno bio udar na proizvođače.
– Ne proizvodimo naš proizvod od nečeg što nije poskupjelo, u našem finalnom proizvodu je sav repromaterijal poskupio. S druge strane smo za naše domaće poljoprivredne proizvođače, od kojih otkupljujemo voće i povrće, podigli otkupnu cijenu između 50 i 100 odsto, jer su i oni ugrožena kategorija. To su dobri ljudi, vrijedni domaćini, kojima je takođe sve poskupjelo u proizvodnji. Ovo je lančana reakcija na koju ne možemo da utičemo na mikro planu – zaključuje Filipović.
Piletina jedino sigurna
Njegov kolega iz mesne industrije, Nemanja Vasić, za Srpskainfo kaže da je nezahvalno govoriti o prognozama, ali ističe da se očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu, jer neke zemlje najavljuju zabranu izvoza mesa.
– Vlada nestašica sirovina i neizvjesno je snabdijevanje iz Evrope, u kojoj se čak najavljuje obustavljanje proizvodnje. Sirovina sve više poskupljuje, a domaćih sirovina nemamo. Jedina industrija mesa koja nije ugrožena jeste pileća, u smislu snabdjevenosti, jer ga ima dovoljno za naše potrebe, ali je i ono poskupjelo. Može da bude nestašica goveđeg i svinjskog mesa zbog smanjene proizvodnje – navodi Vasić, vlasnik MI “Trivas”.
Drugi problem prerađivača mesa je, kako kaže, to što su praktično u kandžama veletrgovaca. Na jednoj strani poskupljuju sirovina i svi repromaterijali, a na drugoj strani su, ističe on, veletrgovci koji traže određenu cijenu i ne žele da se odreknu svojih marži.
Dragan Šepa, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS, za Srpskainfo ocjenjuje da, po informacijama kojima raspolaže, do nestašice hrane u Srpskoj neće doći.
– Na sajmu poljoprivrede u Bijeljini sam slušao ministra poljoprivrede iz Srbije, koji je rekao da Srbija ima dovoljno hrane i za nas. To je ohrabrujuća poruka. Osim toga, naši proizvođači se trude u ovim teškim vremenima da obezbijede proizvodnju onoliko koliko mogu – naveo je Šepa.
Kao svijetao primjer navodi domaću mljekarsku industriju, koja obezbjeđuje količine i za izvoz.
– Oko pola agrarnog budžeta Srpske ode u mljekarsku industriju, a mlijeko je naš strateški proizvod – napominje Šepa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu