Od početka rata u Ukrajini, iz nekih zemalja sa istoka Evrope ne jenjava kritika na račun najviših aktuelnih i bivših političara Njemačke a posebno je žestoka kritika koja stiže iz Ukrajine, mada ni Poljska ne zostaje. Na meti se našla i bivša kancelarka Angela Merkel (CDU).
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u nedjelju, u jednom od svojih video obraćanja iznio ozbiljne optužbe: zemlje NATO su 2008. odbile prijem Ukrajine u vojnu alijansu zbog „apsurdnog straha nekih političara“ od Rusije, rekao je on, piše “Dojče vele”
Zbog ove „pogrešne procjene“, Ukrajina je doživjela revoluciju, osam godina rata u Donbasu u istočnoj Ukrajini, a sada i „najgori rat u Evropi od Drugog svjetskog rata”.
– Pozivam gospođu Merkel i gospodina Sarkozija da posjete Buču i vide do čega je dovela politika ustupaka prema Rusiji – rekao je tom prilikom Zelenski.
Ruska vojska se nedavno povukla iz regiona oko Kijeva. Prema ukrajinskim vlastima, potom je u predgrađu Buče pronađeno stotine tijela civila,
Izvještaji, foto i video snimci sa lica mjesta izazvali su užas širom svijeta. Zelenski je optužio Moskvu za „genocid“ i optužio ruske vojnike za masovna zvjerstva. Moskva je demantovala da su ruski vojnici ubili civile u Buči.
Merkelova podržava Vladu i napore za okončanje rata
Bivša kancelarka Angela Merkel ponovila je da i dalje stoji iza odluke – da se Ukrajina ne primi u NATO 2008.
– Bivša kancelarka dr Angela Merkel ostaje pri svojim odlukama u vezi sa samitom NATO 2008. u Bukureštu – prenijela je portparolka Merkelove njemačkoj novinskoj agenciji dpa.
Merkelova se u svojoj izjavi nije eksplicitno osvrnula na poziv Zelenskog, ali je istakla podršku međunarodnim naporima da se rat okonča.
– S obzirom na zločine koji postaju vidljivi u Buči i drugim mjestima u Ukrajini, svi napori Savezne vlade i međunarodne zajednice – da stanu uz Ukrajinu i da se stane na kraj varvarstvu i ratu Rusije protiv Ukrajine – imaju punu podršku bivše kancelarke – objasnila je portparolka.
Moravjecki: Politika Merkelove je delimično odgovorna za snagu Rusije
Poljski premijer Mateuš Moravjecki takođe je optužio Merkelovu za pogrešnu politiku prema Rusiji.
– Gospođo kancelarko, ćutite od početka rata. Pritom je upravo politika Njemačke u proteklih deset – petnaest godina dovela do toga da Rusija sada ima snagu zasnovanu na monopolu na prodaju sirovina – rekao je Moravjecki na konferenciji za novinare u Varšavi.
On je takođe kritikovao francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je posljednjih nedjelja nekoliko puta telefonom razgovarao s šefom Kremlja Vladimirom Putinom.
– Koliko ste puta pregovarali sa Putinom i šta ste postigli? S kriminalcima se ne diskutuje i ne pregovara. Protiv kriminalaca se mora boriti – rekao je on.
Moravjecki kritikuje i Olafa Šolca
Moravjecki je pozvao na „jasne i odlučne“ sankcije Rusiji s obzirom na civile ubijene u Buči. Njemačka vlada je trenutno „glavna prepreka zaista snažnim sankcijama“, rekao je Moravijecki.
A njemačkom kancelaru Olafu Šolcu, on je uputio sljedeće riječi: „U Berlinu ne treba da se poklanja pažnja glasovima njemačkih ekonomista, biznismena i milijardera, onih koji Vas vjerovatno sprečavaju da djelujete, već glasovima tih nevinih žena i djece.“
Zamjenik portparola njemačke vlade Volfgang Bihner odbio je da komentariše navode iz Varšave. „Ne želim to da komentarišem“, rekao je on.
Ukrajinski ambasador žestoko kritikivao njemačkog predsjednika
I predsjednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer (SPD) je posljednjih dana bio izložen žestokoj kritici u vezi s politikom prema Rusiji.
Ukrajinski ambasador Andrij Melnik optužio je Štajnmajera da je previše blizak Rusiji.
– Za Štajnmajera je odnos sa Rusijom bio i ostao nešto fundamentalno, čak i sveto, šta god da se desi. Čak ni agresivni rat ne igra neku veću ulogu – rekao je Melnik za list „Tagesšpigl“ u nedjelju.
Kao šef kancelarskog kabineta Gerharda Šredera (1999-2005), a kasnije i kao ministar spoljnih poslova u kabinetu Angele Merkel (2005-2009), Štajnmajer je „napravio paukovu mrežu kontakata sa Rusijom. U to je uključeno mnogo ljudi, koji su sada glavni u vladajućoj koaliciji“ u Njemačkoj, rekao je ambasador Ukrajine.
Melnik, koji je već postao veoma upadljiv svojom oštrom kritikom upućenoj njemačkim poltičarama i ponovio je optužbe na račun Štajnmajera i za javni servis ARD te doveo u pitanje navodnu prekretnicu u nemačkoj politici. To što je Štajnmajer oštro osudio rat samo su „prazne fraze” rekao je Melnik, „važno je da uslijede djela“.
Na te optužbe je prvo reagovao pomenuti zamjenik portparola njemačke Vlade Volfgang Bihner: „Odbacujemo kritiku na račun predsjednika Njemačke“. To važi „uz svo razumijevanje za izuzetnu situaciju u kojoj se Ukrajina nalazi u ovom užasnom ratu.“
A onda je u ponedjeljak reagovao i sam Štajnmajer i priznao greške.
– Moja privrženost Sjevernom toku 2 je nesumnjivo bila greška. Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala, a naši partneri su nas na to upozoravali – rekao je predsjednik Njemačke u Berlinu.
– Nismo uspjeli da napravimo zajedničku evropsku kuću s Rusijom. Propao je i naš pristup uključivanja Rusije u zajedničku bezbjednosnu arhitekturu.
Njemački predsjednik je kazao da je za rat odgovoran ruski predsjednik Vladimir Putin.
– Ne treba sebi da pripisujemo tu odgovornost. Ali to ne znači da ne moramo da preispitujemo stvari u kojima smo pogriješili – rekao je.
Štajnmajer je rekao da je njegova procjena bila da Putin neće htjeti da prihvati potpunu privrednu, političku i moralnu propast svoje zemlje zbog svoje „imperijalne zablude. Pogriješio sam, kao i drugi.“
Naglasio je da sa Rusijom na čijem je čelu Putin „neće biti povratka na status kvo od prije rata“ i dodao: „Veoma saosjećam sa ljudima u Ukrajini. Od početka 2014. nijedna druga zemlja nije toliko oblikovala moj rad.“
Ko je 2008. godine bio za, a ko protiv članstva Ukrajine u NATO
Pre 14 godina na samitu NATO u Bukureštu Amerika, na čelu sa Džordžem Bušom, lobirala je za proširenje Alijanse i primanje Ukrajine i Gruzije, ali nije uspjela da okupi podršku među ključnim saveznicima.
Stav Buša — da Ukrajinu i Gruziju treba da budu primljeni u Akcioni plan za članstvo, ili MAP-u, koji priprema nacije za članstvo u NATO-u — bio je u direktnoj suprotnosti sa stavovima njemačke i francuske vlade.
Njemačka i Francuska rekle su tada da vjeruju da, pošto ni Ukrajina ni Gruzija nisu dovoljno stabilne da sada uđu u program i da bi plan članstva bio nepotrebna uvreda za Rusiju, koja se odlučno protivi tom potezu.
Francuski i njemački stav su tada podržale i Italija, Mađarska, Holandija, Belgija i Luksemburg.
Američki stav su podržale mlađe članice Alijanse – Rumunija, Estonija i Letonija, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu