Upozoravaju na ovo ekonomski analitičari ukazujući da bi, nakon što je inflacija u BiH u proteklih nekoliko mjeseci nešto usporila, ona opet mogla uhvatiti zalet, navodeći da je jedan takav scenario već pogodio susjednu Hrvatsku. Navode i da je nafta iznad 90 dolara, a možda i 100, gotovo idealan recept za ponovnu inflaciju.
Cijena goriva u julu ove godine u BiH bila je oko 2,46 maraka po jednom litru, a danas je oko 2,82. Svi pokazatelji, ali i sama matematika, ukazuju da će naftni derivati na našim pumpama i u narednom periodu biti sve skuplji. Iako se kalkulisalo kako bi cijena goriva mogla otići na 2,90, jer su veleprodajne nabavne cijene dizela početkom ove sedmice skočile na 2,18 maraka po jednom litru, najvjerovatnije bi dizel mogao poskupjeti na čak tri marke, jer su nabavne cijene u međuvremenu otišle za dodatnih pet feninga, na 2,23 marke. Kada na ovu cijenu dodamo akcize i putarine, te maksimalnu distributersku maržu, dolazi se to cijene od tri marke.
Ukoliko ne dođe do smirivanja na ovom tržištu, koje je postalo izuzetno osjetljivo na sva dešavanja u svijetu, dizel bi u odnosu na jul mogao biti skuplji za čak 50 i više feninga, što predstavlja rast od 20 odsto.
Ekonomski analitičar Miloš Grujić kaže da je još rano govoriti o negativnim efektima ovog poskupljenja, ali i da će, ukoliko se cijena sirove nafte zadrži na sadašnjem nivou od oko 90 dolara za jedan barel, ili čak ode na 100, to biti idealan recept za rast inflacije i novu spiralu poskupljenja u Evropi, ali i kod nas.
– Vjerujem da se krajem ove ili početkom naredne sedmice može očekivati novo poskupljenje naftnih derivata na domaćim pumpama, a što će onda sigurno dovesti i do kaskadnog, domino efekta, odnosno do novog rasta inflacije, koja se već pokazala žilavijom nego što se mislilo da će biti – istakao je Grujić za Glas Srpske.
Kako je naveo, jedan ovakav pesimistični scenario, koji postaje sve realniji, a pogotovo nakon poteza Saudijske Arabije i Rusije, odnosno njihove najave da će nastaviti sa sprovođenjem odluke o smanjenim proizvodnim kvotama, samo će dodatno usložniti i borbu Evropske centralne banke protiv inflacije.
– Nikako ne treba zaboraviti da Evropa troši deset odsto svjetske energije, a proizvodi samo pet. Zbog toga će ona biti pod velikim udarom, pogotovo nakon ovog novog rasta cijena energenata, ali to neće zaobići ni nas, jer ćemo morati dijeliti njihovu sudbinu. I prije ovog naftnog šoka borba protiv inflacije nije išla u željenom pravcu, a pogotovo neće nakon ovih novih turbulencija na naftnom tržištu. Mislim da će zbog toga ECB već u septembru donijeti odluku o novom restriktivnom povećanju kamatnih stopa, a znamo šta već to znači za obične ljude, sama preduzeća i uopšte ekonomije koje će se zbog toga suočiti sa još većom recesijom – kaže Grujić.
Slično mišljenje dijeli i profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Dragan Gligorić navodeći kako su u proteklom periodu domaće vlasti uspjele da koliko-toliko suzbiju inflaciju, što je obećavalo makroekonomsku stabilnost i pouzdane ekonomske projekcije.
– Novi rast cijena sirove nafte, vanredni i rekao bih dirigovani, a koji se nije mogao predvidjeti prije tri ili četiri mjeseca, sigurno će negativno uticati i na naše tržište, ugroziće, odnosno usporiti postizanje ranije utvrđenih inflacionih ciljeva. Bili smo na dobrom putu, ali sada se sve zakomplikovalo i sigurno je da će doći do lančane reakcije i novog rasta cijena proizvoda i usluga – kaže Gligorić.
Kako je pojasnio, ovo će vjerovatno natjerati, kako FED, tako i ECB da nastave sa pooštravanjem monetarne politike, a što znači još veće kamatne stope, a samim tim i sve teže uslove poslovanja.
– Inflacija jednostavno hrani samu sebe, a gorivo je glavni pokretač. Smatram i da u svemu ovom ima i dosta lova u mutnom, jer u posljednje vrijeme se pojedine cijene vještački kroje. U svemu tome najviše profitiraju pojedine države, ali i velike globalne kompanije, a što se može vidjeti i iz primjera da, iako su trenutno niske prognoze ekonomskog rasta u svijetu, cijene nafte i dalje rastu, što zbog geopolitičkih tenzija, što zbog raznih igara – istakao je Gligorić.
Ono što dodatno zabrinjava jesu najnovije prognoze pojedinih analitičara banke “Goldman Saks”, koji smatraju da bi cijene sirove nafte naredne godine mogle da dostignu 107 dolara po barelu ako proizvođači iz OPEK plus ne ponište odluku o smanjenju proizvodnje. Saudijska Arabija je u utorak saopštila da će produžiti do kraja ove godine svoju odluku, na šta je odmah reagovalo tržište, te je tako nafta brent probila granicu od 90 dolara.
I berzanski špekulanti se sve češće klade na sve više cijene dizela zbog sezonski niskih zaliha u vrijeme kada se one obično povećavaju uoči grijne sezone. Iako zalihe dizela nisu tako male kao što su bile u ovo doba prošle godine, one su i dalje, kako se navodi u pojedinim analizama, znatno ispod istorijskih prosjeka, što, kako se ističe, sugeriše da bi smanjena ponuda zbog zastoja u pojedinim rafinerijama, potražnje veće od očekivane ili hladnije zime mogli dodatno da preokrenu tržište naftnih destilata u deficit, podižući cijene ponovo. Oni smatraju i da je ovo samo početak jednog burnog perioda, jer se sve više ostvaruju njihovi strahovi i sumnje da se ova inflacija ne može liječiti samo monetarnim mjerama, jer se i štampaju ogromne količine novca.
Hrvatska
Prema najnovijim statističkim podacima, potrošačke cijene u Hrvatskoj tokom avgusta ove godine bile su za 7,8 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, što znači da je inflacija na godišnjem nivou u toj državi porasla prvi put nakon osam mjeseci pada. Ekonomisti su ukazali kako je glavni razlog – novi rast cijena sirove nafte. Smatraju da bi situacija vjerovatno bila još gora i pesimističnija da Hrvatska nije uvela evro.