Već na početku mandata trojice članova Predsjedništva bilo je vidljivo da imaju potpuno različite stavove o entitetima, državi, državnosti, spoljnoj politici, ulozi međunarodne zajednice u BiH, evropskim integracijama i NATO.
Ono što se nije znalo tada jeste da će BiH tri godine kasnije zapasti u jednu od najvećih poslijeratnih političkih kriza iz koje se za sada ne nazire kraj.
Preglasavanje
Kriza, međutim, nije došla odjednom, niti samo zbog međusobnog neslaganja članova Predsjedništva.
Ukoliko se pogleda unazad, može se zaključiti da su sve tri godine rada ovog Predsjedništva bile obilježene blokadama, svađama i nerazumijevanjem. Osim što su u nekoliko navrata preglasavali Dodika na sjednicama Predsjedništva zbog čega je on morao pokretati veto, Džaferović i Komšić često su na službenim putovanjima iznosili stavove koji nisu bili usaglašeni sa srpskim članom, što je izazivalo još dublje podjele među njima. Te podjele su u međuvremenu postale toliko duboke da su počeli čak i izbjegavati da zajedno odlaze na službena putovanja, osim u izuzetnim situacijama, poput odlaska u Brisel ili u Tursku.
Kada zajedno ne putuju onda se tužakaju, pa tako svaki službeni odlazak nekog od njih u inostranstvo nije prošao bez pisma ili tužakanja kako „ono što je taj rekao ili sastanak na koji je otišao ne predstavlja stav BiH već taj neko priča u lično ime“.
Da BiH ne čeka ništa dobro moglo se vidjeti već u prvoj godini mandata trojice članova Predsjedništva u kojoj su se koplja lomila na „dva fronta“ – oko formiranja Savjeta ministara i oko NATO.
Ustavni sud BiH
Iako je politički dogovor vladajuće koalicije SNSD-SDA-HDZ postignut već u martu 2019. godine, BiH je sve do decembra te godine imala Savjet ministara u tehničkom mandatu, jer su Komšić i Džaferović formiranje novog saziva uslovljavali usvajanjem Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), što predstavlja samo jednu od stepenica na putu ka NATO.
Tako je cijelu 2019. godinu “pojela” priča o ANP i NATO, dok su ostale teme, poput ekonomije, zapošljavanja, podizanja standarda građana, bile potpuno zanemarene. Ko je prvi predao zahtjev za put BiH u NATO, da li je ANP isto što i Programu reformi BiH, da li ćemo u NATO ako na vlast dođe opozicija ili će nas u tu vojnu alijansu uvesti vladajući, ko je veći branilac vojne neutralnosti – sve su ovo teme koje su građani slušali cijelu tu godinu.
Ni sljedeća godina nije bila ništa mirnija jer je već na njenom početku BiH, kao i ostatak svijeta, zahvatila pandemija korona virusa.
Međutim, pandemija nije bila jedini problem za BiH. Godinu je obilježila prvo kriza koju je izazvao Ustavni sud BiH kada je poljoprivredno zemljište u Srpskoj proglasio imovinom BiH. Nakon ove odluke uslijedila je privremena blokada rada institucija BiH, koja je prekinuta dolaskom pandemije. Uslijedile su političke blokade oko budžeta zajedničkih institucija, koji je usvojen tek krajem jula te godine. Osim blokada, ta godina će ostati upamćena i po skandalu tokom posjete ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, kada su Džaferović i Komšić odbili da se sastanu s njim.
Svađe i političke blokade nastavljene su i u ovoj godini, a ulje na vatru dodao je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem zakona o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, čime je BiH ušla u najveću poslijeratnu krizu.
Ukratko, 2019. godinu u BiH je pojeo ANP, 2020. godinu korona virus, a 2021. godinu Valentin Incko.
Isključivost
Da li je ovo najgori sastav Predsjedništva BiH do sada i da li bi, da su u njemu sjedili neki drugi članovi, politička situacija danas bila drugačija?
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je kompromis potpuno nepoznata riječ u vokabularu, a samim tim i u političkom djelovanju većine političara u BiH.
Prema njenim riječima, kompromis se u BiH posmatra kao izum Zapada što automatski dobija negativnu konotaciju. Umjesto kompromisa, kako dodaje Topićeva, političari radije pribjegavaju isključivostima koje znače insistiranje na sopstvenoj agendi, odnosno na monologu, bez ikakvog dijaloga.
– Ovaj saziv Predsjedništva je u kontinuitetu slalo jako ružnu sliku o BiH. Članovi Predsjedništva su se svađali pred očima javnosti i vrijeđali jedan drugog posredstvom medija. Jasno se vidjelo da nisu u stanju sjesti za sto, razgovarati i postići bar minimum saglasnosti – ističe Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da je BiH imala Predsjedništvo i neposredno po završetku rata kada su rane i posljedice od rata bile puno vidljivije, pa je opet postojala neka vrsta razumnijeg pristupa.
“Ništa nisu uradili”
Bivši član Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, ističe da ne može reći da je ovo najgori sastav Predsjedništva do sada, ali je definitivno vidljivo da ništa u svom mandatu nisu uradili.
– Čak i ono prvo poslijeratno Predsjedništvo je imalo većih pomaka nego ovo koje je sada na sceni. Sva tri člana Predsjedništva su u protekle tri godine podjednako davali doprinos takvom ambijentu, jer su zastupali samo vlastitu koncepciju i vlastito viđenje politike – kaže Ivanić za Srpskainfo.
Navodi da u radu Predsjedništva u protekle tri godine nije bilo ni minimalnih pokušaja da se gradi kompromis. Ivanić ističe da BiH može funkcionisati samo na kompromisu, te da u njoj niko nikoga ne može prevariti.
– Ovdje je samo kompromis rješenje, a očito je da sadašnja struktura nema namjeru da ide u to, i zato ćemo imati velike neizvjesnosti – upozorava Ivanić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu