Daleko od stranačkih i nacionalnih podjela, radnici i penzioneri u RS i institucije punili su i još pune Fond solidarnosti za liječenje djece. Zahvaljujući novcu koji smo prikupili, uglavnom od plata i penzija, u Srpskoj i inostranstvu liječeno je više od 60 djece. Zlu ne trebalo, na računu Fonda trenutno je oko 5,6 miliona maraka.
Takođe, u 2018. Fond zdravstvenog osiguranja RS počeo je da finansira i treći postupak vantjelesne oplodnje za parove koji se bore da dobiju bebu. Tačku na godinu humanosti stavila je tradicionalna akcija „S ljubavlju hrabrim srcima“ u kojoj je prikupljeno dovoljno novca za kupovinu robota koji će olakšati oporavak djeci koja se bore za svaki korak.
Izbori
Predizborna kampanja i rezultati opštih izbora u BiH ipak su privukli najviše pažnje javnosti.
Apsolutni pobjednik je SNSD, koji sada ima predsjednika i premijera Srpske, skupštinsku većinu zajedno s partnerima, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a imaće i predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Za premijera RS izabran je Radovan Višković, a u Vladu su ušli ministri iz šest stranaka SNSD, DNS, SP, DEMOS, US, NDP.
Problemi u partijama i koalicijama
Protekla 2018. ostaće u lošem sjećanju opoziciji, ali i pojedinim partijama u vlasti zbog krize i podjela iz kojih se još nisu izvukli. To se posebno odnosi na SDS koja, ne samo da je izgubila izbore, nego je nastavila intenzivno da se osipa i dijeli, čemu se ne nazire kraj.
Lider stranke Vukota Govedarica iz SDS je isključio Gradski odbor u Doboju na čelu sa Obrenom Petrovićem, poslanikom u PS BiH. SDS je ostao i bez dvoje poslanika u Narodnoj skupštini iz Doboja, kao i bez Kostadina Vasića iz Zvornika, koji je prešao kod Nenada Stevandića.
Raskol je zahvatio i DNS nakon što je Milorad Dodik optužio pojedince iz te stranke da su „mangupi“ koji su radili za opoziciju. Nedeljko Čubrilović i još troje poslanika isključeni su iz DNS nakon što je on, a ne Duško Ivić, izabran za predsjednika NS RS. Čubrilović je potom formirao Demokratski savez DEMOS. Prije toga su iz SDS u DNS prešli Ognjen Tadić i Borislav Bojić.
Javnost je ipak najviše bila iznenađena postizbornom promjenom strane NDP Dragana Čavića, kada je napustio SzP i ušao u Vladu Srpske, gdje ima ministra privrede.
“Pravda za Davida”
Student David Dragičević nestao je 16. marta, a njegovo tijelo je nađeno 24. marta u rijeci Crkvena u centru Banjaluke. Rukovodstvo MUP je 26. marta održalo pres konferenciju na kojoj su rekli da je David bio pod uticajem alkohola i narkotika, te da je opljačkao kuću i zatim pao u rijeku.
Međutim, sve što se dešavalo nakon toga nije išlo u prilog tvrdnjama policije. Okružno tužilaštvo Banjaluka je pokrenulo istragu o ubistvu Davida, a porodica i prijatelji svakodnevno su organizovali proteste u centru Banjaluke tražeći da budu otkrivene i kažnjene ubice.
Ipak, 25. decembra MUP RS je zabranio okupljanje, sa Trga je uklonjeno „Davidovo srce“, što je izazvalo revolt građana u vidu četvrtog velikog skupa koji je 30. decembra održan u Banjaluci. Zbog negativne atmosfere u gradu otkazani su novogodišnji koncerti na otvorenom.
Migrantska kriza
Kroz BiH je prošlo više od 20.000 nezakonitih migranata iz cijelog svijeta, koji preko naše teritorije pokušavaju da se domognu EU, a u BiH ih se trenutno nalazi oko 4.000 njih.
Tokom kampanje, migranti su bili jedna od gorućih političkih tema, a kada je konvoj s migrantima iz Sarajeva ka Mostaru u maju zaustavljen na Ivan Sedlu, malo je nedostajalo da se desi incident između policije Sarajevskog i Hercegovačno-neretvanskog kantona.
Zolja u Banjaluci
Krajem marta 2018. u centru Banjaluke tada nepoznata osoba je ispalila raketu iz zolje na poslovnu zgradu „Agrama“.
Mjesecima je opozicija ovaj slučaj koristila kao dokaz da je bezbjednosna situacija u najvećem gradu RS zabrinjavajuća, da bi početkom oktobra došlo do preokreta: uhapšen je Aleksandar Radić, koga je ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač povezao sa SDS.
U ovom slučaju još nije podignuta optužnica.
Dudaković i Orić
Bivši komandant Petog korpusa tzv. Armije BiH Atif Dudaković uhapšen je krajem aprila, a u oktobru je protiv njega Sud BiH potvrdio optužnicu za ratne zločine nad Srbima u Krajini.
Drugi sudski proces izazvao je neviđeno ogorčenje javnosti u RS, a slavlje Bošnjaka. Riječ je o oslobađajućoj presudi za nekadašnjeg bošnjačkog komandanta u Srebrenici Nasera Orića.
Lavrov i Erdogan
Kada je riječ o diplomatskim aktivnostima u BiH, svakako je događaj godine bio septembarski dolazak ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova. Rus je ponovio podršku Dejtonskom sporazumu i Srpskoj i založio se za odlazak OHR iz BiH.
U Banjaluci je, uz neviđene počasti, posjetio temelje budućeg hrama rusko-srpskog prijateljstva. Prije Lavrova, u maju je turski predsjednik Redžep Erdogan održao veliki predizborni skup u Sarajevu, nakon što mu je isti zabranjen u nekoliko zapadnih zemalja.
Pokušaj ubistva novinara
Vijest iz Banjaluke koja je obišla cijeli svijet bio je pokušaj ubistva novinara BN Televizije Vladimira Kovačevića. Njega su u avgustu ispred zgrade u kojoj živi pretukli Nedeljko Dukić (27) iz Kneževa i Marko Čolić (31) iz Banjaluke.
Čolić se nalazi u pritvoru i protiv njega je podignuta optužnica, dok je drugi napadač i dalje u bjekstvu.
Autoput, UKC, Bolnica “Srbija”
Pred izbore su u RS završeni skupi infrastrukturni projekti na kojima se radilo godinama – autoput „9. januar“ Banjaluka – Doboj, bolnica „Srbija“ u Istočnom Sarajevu, kao i sjeverno krilo Univerzitetsko-kliničkog centra u Banjaluci.
U „Srbiju“ je uloženo više od 54 miliona KM, autoput je koštao 402 miliona evra, dok su Sjeverno krilo i obnovljeni Centralni medicinski blok koštali 84 miliona evra.
Eksplozija u Brodu
U velikoj eksploziji postrojenja u „Rafineriji nafte“ Brod u oktobru poginuo je radnik, a više ih je povrijeđeno. Događaj je izazvao paniku ne samo u Brodu već i u susjednoj Hrvatskoj.
Uzrok eksplozije i pričinjena šteta do danas nisu objelodanjeni, ali je zbog oštećenih postrojenja pala proizvodnja goriva u Rafineriji.
Oživljavanje aerodroma
Aerodrom Banjaluka, nakon godina minusa, konačno je dočekao bolje dane, prvenstveno zahvaljujući kompaniji „Rajaner“, koja je od novembra uvela letove iz Banjaluke za Brisel, Memingen i Štokholm.
U novembru je kroz aerodrom prošlo 8.272 putnika, što predstavlja povećanje od nevjerovatnih 729 odsto u odnosu na isti period prošle godine. “Rajaner” je najavio da će od marta uvesti i avioliniju do Berlina.
Željeznice
Dugogodišnji generalni direktor Željeznica RS Dragan Savanović smijenjen je u novembru, a upravljanje najvećim gubitašem u RS preuzeo je Zoran Ilinčić, dok je njegova supruga Gordana Ilinčić šefica tima za implementaciju projekta vezanog za kredit Svjetske banke.
Nedavno je stigla i prva tranša kredita za restrukturisanje Željeznica. Polovina od ukupno 100 miliona KM, koje će građani RS vraćati u naredne 32 godine, odmah je otišla za isplatu dugova za poreze i doprinose, te dugova radnicima za neisplaćene zarade.
Zove nas NATO
Početkom decembra ministri spoljnih poslova NATO odobrili su BiH Akcioni plan za članstvo MAP, zaboravljajući da su prije deset godina uslovljavali BiH da na sebe mora da upiše svu perspektivnu nepokretnu vojnu imovinu.
Ova odluka NATO izazvala je političke podjele u BiH, koje će tek da se vide budući da su zvaničnici RS održali sastanak na kome su poručili da ne žele MAP i eventualno članstvo u Alijansi i da se drže Rezolucije NSRS o vojnoj neutralnosti. Istovremeno, Bošnjaci i Hrvati su za NATO.
Procvat Jahorine
Na Jahorini je pušten u rad sistem za osnježavanje kojim je obezbijeđeno 120 dana godišnje sigurnog skijanja na snijegu. Prije toga na licitaciji je data ponuda od oko šest miliona KM za kupovinu hotela „Bistrica“, koji je bio u vlasništvu Olimpijskog centra.
Olimpijska ljepotica je, dolaskom nove uprave i ulaganjima Vlade RS, doživjela pravi turistički bum, sa sve većim brojem gostiju iz BiH, regiona i cijelog svijeta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu