U blogu objavljenom uoči ovonedjeljnog sastanka finansijskih zvaničnika Grupe 20 (G20), Georgijeva je navela da je rat u Ukrajini značajno pomračio ekonomske izglede i da je MMF spreman da smanji svoje projekcije za 2022. i 2023. godinu.
Georgijeva je prošle nedjelje rekla da će fond smanjiti svoje prethodne prognoze za rast od 3,6 odsto u 2022. godini, treći put ove godine, kao i da se ne može isključiti recesija naredne godine.
Novi brojevi će biti objavljeni kasnije ovog mjeseca, nakon revizije naniže od skoro čitavog procentnog poena u aprilu.
Georgijeva je istakla da je zbog rata u Ukrajini došlo do usporavanja rasta i povećanja cijena, čime su povećani troškovi života što prijeti da odvede u ekstremno siromaštvo još 71 milion ljudi.
– Zemlje moraju učiniti sve što je u njihovoj moći da smanje visoku inflaciju jer bi uporno visoka inflacija mogla potopiti oporavak i dodatno oštetiti životni standard, posebno za ugrožene – naglasila je ona, dodajući da je povećana zabrinutost za snabdijevanje hranom i energijom, a postoje i rizici društvene nestabilnosti.
Prema njenim riječima, da bi se izbjegli glad, neuhranjenost i migracije, bogatije zemlje treba da pruže hitnu podršku onima kojima je to potrebno kroz nova bilateralna i multilateralna finansiranja, kao i da ukinu ograničenja na izvoz hrane.
– Većina centralnih banaka bi morala da nastavi da odlučno pooštrava monetarnu politiku, posebno u zemljama u kojima su inflatorna očekivanja počela da se smanjuju. Bez akcije, te zemlje bi se mogle suočiti sa destruktivnom spiralom plata i cijena, koja bi zahtijevala snažnije monetarno pooštravanje, uz još veću štetu po rast i zapošljavanje – smatra Georgijeva.
Ona je navela da kreatori politike takođe treba da budu spremni da koriste devizne intervencije ili mjere upravljanja tokovima kapitala tamo gdje su eksterni šokovi bili toliko remetilački da ih ne mogu apsorbovati samo fleksibilni devizni kursevi.
Zemlje sa visokim nivoom duga trebalo bi da smanje oslanjanje na zaduživanje u stranoj valuti i reduciraju fiskalnu potrošnju kako bi opet smanjile teret sve skupljeg zaduživanja.
Međutim, Georgijeva je napomenula da su potrebni i hitni napori da se smanji dug, posebno u privredama u nastajanju i zemljama u razvoju sa visokim deviznim obavezama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu