Ako vam se ikad dogodilo da imate potrebu odmoriti od godišnjeg odmora, niste sami. Zašto je to tako?
Ne znamo odvojiti posao od privatnog života
Prvo, pitanje je koliko zaista odmaramo na godišnjem odmoru. Rijetki su oni koji za vrijeme godišnjeg odmora odlože sve poslovne obveze, ne pregledavaju mejlove, ne odgovaraju na pozive i poruke vezane za posao ili bar podsvjesno ne razmišljaju o obvezama koje ih čekaju kada se vrate s odmora. Malo koji čovjek današnjice zna i može uistinu odvojiti posao od privatnog života. To je dijelom produkt mentaliteta modernog društva u kojem se podstiče, pa čak i nameće stav maksimalne predanosti poslu u svako doba i bez obzira na okolnosti ili osobne potrebe. Takođe je to posljedica moderne tehnologije koja nam više ne dozvoljava da posao u potpunosti ostavimo u kancelariji, već smo u svakom trenutku dostupni svakom ko ima naš kontakt putem neke društvene mreže.
Napravimo „plan za umor“
Čak i ako uspijemo odvojiti vrijeme u kojem nismo „u poslu“, prečesto sami sebi pretrpamo raspored kako bismo „što bolje“ iskoristili godišnji odmor. Tako se silno trudimo u tih par dana godišnjeg odmora stići „uhvatiti boju“, posjetiti razne lokacije, učestvovati u svakojakim aktivnostima, provoditi vrijeme s porodicom i prijateljima, ostaviti vrijeme za sebe, pročitati koju dobru knjigu, pogledati dobar film, izlaziti, zabavljati se i još štošta. Umara samo popisivati niz aktivnosti koje ljudi prečesto pokušavaju ugurati u svoj raspored na godišnjem odmoru, a kamoli te aktivnosti zaista pokušati sprovesti u djelo. Takođe, pravilo „ako nešto nije postavljeno na Instagram, nije se ni dogodilo“ uopšteno nije preporučljivo, a posebno ne na godišnjem odmoru. Opterećenost aktivnošću na društvenim mrežama itekako krade od užitaka u realnom svijetu i doprinosi psihičkom umoru koji je vrlo često gori od fizičkog.
Nemamo godišnji odmor od svakodnevnog života
Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da čovjeka ne čini umornim samo njegov posao, već i mnogobrojne druge sastavnice svakodnevnog života koje su prisutne i na godišnjem odmoru. Većina tih stvari toliko su uobičajene da nam se mogu činiti banalnima, a ipak su ključne za normalno funkcionisanje u svijetu. Učestovanje u raznim oblicima dnevnih aktivnosti, socijalnih interakcija, neprestano ažuriranje znanja o ispravnim načinima djelovanja u okolini i odnošenja prema drugim ljudima koje omogućuje, ili bar olakšava, koliko-toliko miran život, nošenje s vlastitim mislima i osjećajima za koje možda niko ni ne zna ili, pak, jednostavno obdržavanje uloge odgovornog građanina i moralnog pojedinca u društvu u kojem to i nije uvijek najjednostavnije, sve su to stvari od kojih ljudi, ukoliko su (bar uglavnom) biopsihosocijalno zdravi, nemaju godišnji odmor, a u neku ruku iscrpljuju. Ipak, slobodno vrijeme koje imamo na godišnjem odmoru može nam izvrsno poslužiti ukoliko imamo potrebu za učenjem efikasnijih načina obavljanja aktivnosti koje zahtijeva svakodnevni život.
Imamo više vremena posvetiti se unaprjeđivanju socijalnih vještina kao ključnih sposobnosti za funkcionisanje u svijetu, osvrtanje na vlastite misli i potrebe, razvijanje asertivnosti, rast u strpljivosti, smirenosti, jednostavnosti, rad na bilo kojem dijelu sebe i svog života na kojem uviđamo da je potrebno. Ove su stvari važnije od samoga posla jer su sveprisutnije te više utiču na život pojedinca u cjelini.
Ukoliko su one „poredane“, osoba je neminovno zadovoljnija svim aspektima svog života, pa tako i poslom. Unaprjeđivanje kvaliteta vlastitog angažmana u sastavnicama svakodnevnog života, omogućilo bi nam da se s godišnjeg odmora vratimo bar malo zadovoljniji nego što smo bili prije jer smo slobodno vrijeme produktivno iskoristili za razvijanje sposobnosti koje nam potencijalno olakšavaju efikasnije djelovanje u svim poljima života.
Kako se zaista odmoriti na godišnjem odmoru?
Na godišnjem se odmoru često dogodi da nam se poremeti cirkadijalni ritam zbog desinkronizacije unutrašnjeg i spoljašnjeg ritma budnosti i spavanja što dovodi do fizičkog i mentalnog umora te je posljedično organizmu potrebno određeno vrijeme za oporavak i povratak u normalu. Bilo bi dobro pripaziti na to da nam se navike budnosti i spavanja ne razlikuju značajno u vrijeme godišnjeg odmora od onih u svakodnevici kako organizam ne bismo doveli u stanje disbalansa te u startu sami sebi otežali povratak rutini.
Ključno je, pak, znati da je kvalitetan odmor jednako bitan kao i kvalitetan rad. Bitno je osvijestiti samima sebi da zaista zaslužujemo odmor, u pravom smislu te riječi.
Dobro je dati sebi oduška, ne otvarati mejlove, ne odgovarati na poruke i pozive vezane za posao za koje znamo da mogu čekati, ne kreirati sliku savršenog godišnjeg odmora, niti raspored pretrpan „to-do“ listama, učestvovati isključivo u aktivnostima u kojima zaista uživamo, a ne forsirati sami sebe da učestvujemo u aktivnostima koje nas bespotrebno iscrpljuju, vrijeme provoditi s ljudima s kojima nam je ugodno, odjaviti se s društvenih mreža ili bar isključiti obavještenje, FOMO (Fear Of Missing Out) zamijeniti s JOMO (Joy Of Missing Out) i zaista uživati u vremenu u kojem sebi dajemo za pravo da su nam jedine obaveze dokoličarenje i kvalitetno „punjenje baterija“ za nove radne pobjede.
Tako, ukoliko sebii dozvolimo pomak iz mentaliteta iscrpljujućih očekivanja za maksimalnom produktivnosti u svemu, pa čak i u godišnjem odmoru, u dalmatinski „Pomalo…“, godišnji odmor možda zaista može to i postati, prenosi Bosnainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu