Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine i dalje obrađuje prijave birača za glasanje van BiH jer je, kako navode, za lokalne izbore 2020. godine dostavljen mnogo veći broj prijava birača u odnosu na prethodne izborne cikluse.
– Analizom dostavljenih prijava za glasanje van BiH u fazi prijava za glasanje putem pošte uočen je određeni broj prijava za koje imamo indicije o zloupotrebi u korištenju ovoga prava – navode u CIK između ostalog, podsjećajući da CIK ima nekoliko faza provjere ovih podataka.
Najveći broj prijava za glasanje putem pošte na predstojećim lokalnim izborima, koje ispunjavaju neophodne uslove i koje su obrađene do 21. septembra, odnosi se na glasanje u Banjaluci (2.360), Bijeljini (2.571), Brčko distriktu (5.365), Jajcu (2.862) i Tesliću (3.100). S obzirom na to da su raniji izborni ciklusi pokazali brojne nepravilnosti, stručnjaci upozoravaju da i ove godine ima mnogo anomalija.
U kući 50 glasača
Svjestan da nije sve kako treba je i predsjednik CIK BiH, Željko Bakalar, koji je nedavno rekao da ima slučajeva gdje je na jednoj adresi osobe koja živi vani prijavljeno po 50, 60 glasača.
– Ne možemo da ih identifikujemo. Možda kad budemo brojali glasove, kad stignu poštom, vidjećemo koliko. Ako u međuvremenu dođemo do informacija od samog zaključenja biračkog spiska pa do slanja materijala poštom, vidjećemo za koje je političke opcije, eventualno, taj trend osoba koje su radile zloupotrebe – naveo je on.
Bakalar je tada rekao da je pred CIK ogroman posao, te da mu se čini da politički akteri, koji su skloni tim zloupotrebama, idu dva do tri koraka ispred CIK.
Da su pojedine političke partije dobro uštimale mašineriju pokazuju i podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore ,,Pod lupom”. Na prošlim izborima su imali više od 1.000 prijava ljudi koji su svedočili da je njihov idnetitet ukraden tako što ih je neko fantomski prijavio za glasanje putem pošte. Projekt menadžer ove koalicije, Dario Jovanović, za Srpskainfo kaže da i ove godine imaju mnogo sličnih prijava, te poriče tvrdnje da je identitet svih teško provjeriti.
– Može se provjeriti, i to jednostavno. Mi smo dali preporuke CIK da se uvedu novi bezbjedonosni mehanizmi provjera. Jedna od mogućnosti jeste da se CIK, kao državna institucija, obrati institucijama drugih država, prvenstveno onih iz kojih dolazi većina prijava putem pošte, a to su susjedne zemlje, te Njemačka i Austrija. Predložili smo da institucijama tih država, ministarstvima inostranih poslova, pošalju zahtjeve za provjeru da li zaista lica koja su prijavljena na tim adresama imaju i prijavljeno prebivalište u tim državama. To bi bio lagan, izvodiv i brz način da se to provjeri – objašnjava Jovanović.
Uzlazni trend
Jovanović naglašava da njihovi podaci govore da broj prijava iz inostranstva kontinuirano raste. Na izborima 2014. ih je bilo prijavljeno oko 42.000, zatim 2016. preko 65.000, dok ih je na posljednjim izborima 2018. bilo više od 76.000.
– Govorilo se da se ove godine prijavilo više od 100.000 glasača, ali CIK je potvrdio da se radi o nekih 80.000 prijava. Međutim, taj uzlazni trend je simptomatična stvar, jer interes građana za glasanje u zemlji bi vremenom trebao da opada, a ne raste, osim ako ne računamo one koji su posljednjih godina iselili. Znamo da i njih ima mnogo – objašnjava Jovanović.
Lokalni bitniji od opštih izbora
Druga specifičnost, dodaje on, jeste to što se građani više interesuju za lokalne nego za opšte izbore.
– Kada birate vlast na entitetskom ili državnom nivou ona može uticati na neke politike koje se tiču dijaspore i regiona, ali lokalni nivo to ne može. Na lokalnom nivou je zaista pitanje šta je interes građana koji tu ne žive dugo i ne planiraju da se vrate. Imajući sve ovo u vidu, glasanje putem pošte je mehanizam koji je najviše zloupotrebljavan i zloupotrijebljen je u tom omeru da je dovedeno u pitanje uopšte čitavo glasanje putem pošte – kaže on.
On upozorava da ova koalicija i sada ima veliki broj prijava i anomalija, gdje procentualno po strukturi stanovništva glasovi putem pošte mogu odlučiti o tome ko će biti gradonačelnici i načelnici ili izabranici u skupštine opština.
Kuzmanović: Nema više vremena
Politikolog Darko Kuzmanović kaže da je nevjerovatno da predsjednik CIK izjavi da se u slučaju izbornih malverzacija i masovnih prijava ljudi na jednoj adresi za glasanje iz inostranstva ne može učiniti ništa.
– Postoje li kakve takve institucije, OSCE, diplomatski kanali? Moguće je uspostaviti kontakt s državnim i lokalnim institucijama zemlje domaćina gdje se prijava izvršila, pa čak ići i do te mere da se u slučaju ćutanja uloži oštar protest ambasadama, jer je u pitanju teško krivično djelo izbornih malverzacija i indirektno miješanje u unutrašnja pitanja druge zemlje. Problematično je i to što je taktika ovog vida izborne prevare veoma dobro razrađena i upraksana. Protiv nje se niko ranije nije borio, a sada, kada postoji želja, vremena gotovo da i nema – objašnjava Kuzmanović.
Dodaje da situacija mora da se istjera na čisto pa makar i po cijenu zaustavljanja kompletnog izbornog procesa i ponovnog odgađanja izbora ili njihovog poništavanja. Potencijalni glasovi iz inostranstva mogu prekrojiti volju birača u BiH u većini lokalnih zajednica i obesmisliti kompletan izborni proces – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu