Kako je navedeno u Prijedlogu zakona o budžetu BiH za 2023, koji je Predsjedništvo BiH dostavilo u Paralmentarnu skupštinu po hitnom postupku, servisiranje spoljnog duga u 2023. biće 1.245.966.362 KM i za čak 426,7 miliona KM je veće nego prošle godine. Ostatak povećanja ide uglavnom na plate zaposlenih na nivou BiH.
Koje institucije BiH dobijaju veći budžet?
Parlamentarna skupština za 3,2 miliona KM, Ministarstvo odbrane za čak 85,5 miliona KM, Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH za više od milion KM, Ministarstvo spoljnih poslova 8,2 miliona, Ministartstvo komunikacija i transporta 2,7 miliona, Ministarstvo finansija dva miliona, Uprava za indirektno oporezivanje za čak 50,3 miliona maraka.
U tu grupu spadaju i Agencija SIPA 11,4 miliona KM, Granična policija 16,7 miliona, Služba za zajedničke poslove 6,4 miliona, Agencija za statistiku 1,1 milion, OBA 7,7 miliona KM, Služba za poslove sa strancima 1,7 miliona, dok Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH dobija budžet veći za 1,5 miliona.
Povećanje budžeta dobijaju i za vlast u Srpskoj navodno mrske pravosudne institucije BiH: VSTS 926.000 KM, Ustavni sud BiH 1,5 miliona, Sud BiH 1,1 milion, Tužilaštvo BiH 3,1 milion KM.
Podsjećamo, Narodna skupština je u decembru 2021. usvojila nekoliko zaključaka kojima zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, zatim da povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH potpisan sa Vladom Federacije BiH.
To bi značilo da se Zakon o odbrani BiH, Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH i Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH neće se primjenjivati na teritoriji RS od dana stupanja na snagu zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.
Takođe, Narodna skupština RS zadužila je tada Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje zakon o porezu na dodatu vrijednost u RS i zakon o akcizama RS.
– Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje, Zakon o postupku indirektnog oporezivanja, Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza, Zakon o porezu na dodatu vrijednost i Zakon o akcizama u BiH neće se primjenjivati na teritoriji RS od dana stupanja na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost u RS i Zakona o akcizama RS – piše u zaključcima.
Kada je istekao šestomjesečni rok, Narodna skupština je „prolongirala“ provođenje svojih zaključaka za još šet mjeseci. Kada je i taj rok prošao krajem 2022. vlast u Srpskoj se ućutala. Kao što vidite, sve institucije BiH koje su nekada bile sporne i koje je trebalo da budu zamijenjene institucijama Republike Srpske sada – umjesto ukidanja – dobijaju povećanje budžeta od vlasti u kojoj učestvuje SNSD sa svojim koalicionim partnerima.
Hoće li se nešto promijeniti do hitne sjednice Predstavničkog doma BiH zakazane za 29. mart?
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu