Takođe je okrivila državu za napore da “prikrije i opstruira istragu,” oduzimajući pravdu žrtvama i njihovim najmilijima.
Kamion natovaren eksplozivom dovezao se u centar jevrejske zajednice argentinskog izraelskog zajedničkog udruženja (AMIA) i detonirao je 18. jula 1994. godine u najsmrtonosnijem napadu u istoriji te južnoameričke zemlje. Pored 85 mrtvih, više od 300 ljudi je povrijeđeno.
Argentina ima najveću jevrejsku zajednicu u Latinskoj Americi, sa oko 300.000 članova.
Napad iz 1994. godine nikada nije podignut niti riješen, ali Argentina i Izrael dugo sumnjaju da ga je libanska šiitska grupa Hezbolah izvršila na zahtjev Irana.
#PatriaSiColoniaNo#NoALaLeyDeBases#JuicioPolíticoAMilei👇MENEM LO HIZO 🎶🎶🎶🎶#GenocideOfPalestinians Caso AMIA: la Corte Interamericana condenó a Argentina por el atentado y el encubrimiento | vía @eldestapeweb https://t.co/fYhXscDvUX
— Resistir 🇦🇷 (@PuebloBeto) June 14, 2024
U aprilu je argentinski sud okrivio Hezbolah za napad koji je nazvao “zločinom protiv čovječnosti” i nazvao Iran “terorističkom državom”.
Utvrđeno je da je napad i još jedan napad na izraelsku ambasadu 1992. godine u kojem je ubijeno 29 ljudi, vjerovatno izazvano vladom pod tadašnjim predsjednikom Karlosom Menemom, poništivši tri ugovora sklopljena sa Iranom o nabavci nuklearne opreme i tehnologije.
Teheran negirao umješanost
Nakon te presude, Buenos Ajres je zatražio od Interpola da uhapsi iranskog ministra unutrašnjih poslova Ahmada Vahidija, kojeg optužuje da je organizovao napad.
U četvrtak je Međuamerički sud za ljudska prava u San Hozeu u Kostariki proglasio Argentinu “odgovornom što nije usvojila razumne mjere” da spriječi bombaški napad.
– Država je bila svjesna situacije stvarnog i neposrednog rizika za lokacije povezane sa jevrejskom zajednicom i nije usvojila razumne mjere da ublaži opasnost – zaključile su sudije.
Ovim neuspjehom država je narušila pravo žrtava na život i lični integritet, kao i principe jednakosti i nediskriminacije, ocjenio je sud.
Nakon napada, dodaje se, država tada nije ispunila svoju dužnost da istražuje “sa dužnom pažnjom i u razumnom roku”, čime je prekršila pravo žrtava na sudsku zaštitu.
“Totalna nekažnjivost”
Početna istraga bila je promašena i ukaljana optužbama za korupciju, navodi se.
Tužilac koji je optužio tadašnju predsjednicu Kristinu Kiršner da je organizovala zataškavanje u zamjenu za naftu i trgovinske beneficije pronađen je mrtav 2015. godine pod misterioznim okolnostima dok se spremao da iznese svoja otkrića.
Argentinski pravosudni sistem odustao je od istrage o opstrukciji Kirhnerove, ali ju je ponovo otvorio prošle godine. Menemu je suđeno za prikrivanje u tom slučaju, ali je oslobođen optužbi. Umro je 2021. Godine, prenosi France24.
Međuamerički sud je u četvrtak naložio Argentini da ukloni sve prepreke “koje održavaju potpunu nekažnjivost u ovom slučaju”.
– Država treba da učini sve što je potrebno da identifikuje, presudi i kazni odgovorne za događaje u ovom slučaju, njihovo zataškavanje i, na taj način, bude u stanju da utvrdi istinu o tome šta se dogodilo, a sve u razumnom roku – navodi se u saopštenju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu