U Srbiji se ovaj datum obilježava od 2001. godine, a ovogodišnji slogan Svjetskog dana hrane je: „Pravo na hranu, za bolji život i bolju budućnost: da niko ne bude gladan”, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanpović Batut”.
“Batut” ističe da su osnovni principi pravilne ishrane redovnost obroka tokom dana, pravilan izbor namirnica koje koristimo u svojoj ishrani, način njihove pripreme, ali i količina pojedinih namirnica koje svakodnevno koristimo.
Hrana je osnovna ljudska potreba i pravo definisano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.
I pored razvoja poljoprivredne proizvodnje u cilju obezbjeđenja dovoljnih količina hrane zadovoljavajućeg kvaliteta, skoro 800 miliona ljudi širom svijeta suočava se sa glađu zbog ratnih sukoba, nepovoljnih vremenskih uslova i siromaštva.
Kada govorimo o pravu na hranu, govorimo o pravu na dostupnost dovoljnih količina zdravstveno ispravne hrane koja treba da obezbijedi osnovne energetske i nutritivne potrebe kako bi se zadovoljili osnovni principi pravilne ishrane, redovni obroci i raznovrsnost, odnosno zastupljenost namirnica iz svih grupa u dovoljnim količinama. Nasuprot tome, nepravilna ishrana u vidu preskakanja obroka tokom dana i unosa hrane velike energetske a male nutritivne vrijednosti, u osnovi je nastanka brojnih hroničnih nezaraznih bolesti (prekomjerne težine i gojaznosti, povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti, različitih malignih bolesti).
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” i ove godine u mjesecu u kojem se obilježava Svjetski dan hrane podsjeća na značaj pravilne ishrane za očuvanje i unapređenje zdravlja. Osnovni principi pravilne ishrane su redovnost obroka tokom dana, pravilan izbor namirnica koje koristimo u svojoj ishrani, način njihove pripreme, ali i količina pojedinih namirnica koje svakodnevno koristimo.
Ključne činjenice i izazovi
Skoro četvrtina djece mlađe od pet godina je niže u odnosu na svoj uzrast, a 7 odsto djece ima nedovoljnu tjelesnu težinu za svoj uzrast.
Skoro tri milijarde ljudi u svijetu nije u mogućnosti da se hrani u skladu sa principima pravilne ishrane, a 2,6 milijardi žena i djece imaju nedostatak jednog ili više vitamina i minerala.
Oko 2,5 milijardi odraslih i 37 miliona djece mlađe od pet godina je gojazno.
Jedan od glavnih uzroka gladi u svijetu su oružani sukobi – samo u 2023. godini u 20 zemalja u svijetu 135 miliona ljudi je gladovalo zbog ratnih sukoba.
Mali poljoprivredni proizvođači proizvedu oko trećinu ukupno proizvedene količine hrane.
Na globalnom nivou 13% hrane propadne tokom žetve i transporta, a čak 19% hrane se baci u maloprodaji ili od strane potrošača.
Klimatske promjene značajno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a posebno nepovoljan uticaj imaju na male poljoprivredne proizvođače u seoskim domaćinstvima.
Svake godine 600 miliona ljudi oboli, a čak 420.000 ljudi izgubi život od posljedica unosa zdravstveno neispravne hrane.
Šta svako od nas može da uradi?
Birajte sezonske namirnice i hranu koja se gaji u vašem okruženju
Prednost treba da ima sezonsko voće i povrće – u sezoni je jeftinije i kvalitetnije.
Usvojite zdrave navike
Primijenite principe pravilne ishrane: ne preskačite obroke, jedite raznovrsno i vodite računa o načinu pripreme hrane. Ohrabrite članove porodice, prijatelje i druge ljude u svom okruženju da se pravilno hrane.
Podržite bilošku raznovrsnost
Povećajte i podržite organsku poljoprivredu, zaštitite usjeve od štetočina, obnovite ribarstvo i ekosistem.
Vodite računa o pravilima za bezbjednost namirnica koje koristi
1. Održavajte higijenu
Obavezno perite ruke sapunom i vodom prije i tokom pripreme hrane
Operite ruke sapunom i toplom vodom poslije upotrebe toaleta.
Operite i dezinfikujte sve radne površine i pribor koji ste koristili za pripremu hrane.
Zaštitite namirnice od insekata i glodara.
Brojni mikroorganizmi se nalaze u zemlji, vodi, vazduhu, ali i životinjama i ljudima. Njih ima na rukama, krpama za brisanje, sunđerima, priboru za jelo, daskama za pripremu hrane. Oni se prenose direktnim kontaktom prilikom pripreme hrane i tako mogu da dovedu do pojave različitih bolesti koje se prenose hranom.
2. Odvojte svježe od kuvanog
Uvijek odvojite meso i ribu od ostalih namirnica prilikom pripreme.
Za pripremu svježih namirnica koristite poseban pribor i daske za sječenje.
Čuvajte hranu u dobro zatvorenim posudama da biste izbjegli kontakt između svježe i već pripremljene hrane.
Svježe namirnice, a posebno meso, riba i morski plodovi i njihovi sokovi, mogu da sadrže opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice prilikom pripreme i čuvanja.
3. Kuvajte dovoljno dugo
Kuvajte hranu temeljno, posebno meso, živinu, jaja i morske plodove.
Pustite da supa i čorba vri nekoliko minuta da biste bili sigurni da je temperatura premašila 70 °C. Uvjerite se da su sokovi iz termički obrađenih mesa i ribe bistre boje, a nikako ružičasti.
Ranije pripremljenu hranu prokuvajte prije upotrebe.
Dovoljno duga termička obrada (kuvanje ili pečenje) uništava mikroorganizme koji mogu biti opasni po zdravlje. Kuvanje na temperaturi preko 70 °C čini hranu bezbjednijom za upotrebu.
4. Čuvajte hranu na bezbjednim temperaturama
Ne ostavljajte skuvanu hranu na sobnoj temperaturi duže od dva sata.
Sve sveže i skuvane namirnice koje se brzo kvare neophodno je čuvati u frižideru (poželjno je na temperaturi do 5 °C).
Prilikom otapanja zamrznutih namirnica prvo ih stavite u frižider nekoliko sati, a tek onda otapajte na sobnoj temperaturi.
Mikroorganizmi mogu da se razmnožavaju veoma brzo ukoliko se hrana čuva na sobnoj temperaturi. Ako su pak temperature ispod 5 °C ili preko 60 °C razmnožavanje većine mikroorganizama je usporeno ili zaustavljeno.
5. Koristite ispravnu vodu i sveže namirnice
Koristite ispravnu vodu sa česme ili flaširanu vodu za piće ili pripremu hrane.
Birajte svježe namirnice.
Dobro operite povrće i voće pod mlazom hladne tekuće vode pre čišćenja i upotrebe.
Provjerite datum proizvodnje i rok trajanja namirnica na pakovanju.
Ako je voda uzeta sa izvora koji nije ispitan i sadrži mikroorganizme, oni mogu da naruše zdravlje. Pravilan odabir namirnica, njihovo pranje i ljuštenje smanjuje rizik od zaraze.
Čitajte deklaracije na upakovanim namirnicama
Deklaracija vam daje korisne informacije o proizvodu, njegovoj energetskoj vrijednosti, sadržaju ukupnih i zasićenih masti, sadržaju i vrsti ugljenih hidrata, sadržaju proteina, vlaknima, količini soli, alergenima, aditivima i drugim sastojcima.
Podržite lokalne proizvođače hrane
Birajte lokalno proizvedenu hranu i tako podržite male poljoprivredne proizvođače. Jedite sezonske proizvode: jagode i paradajz su i ukusniji i nutritivno vredniji tokom ljetnjih mjeseci, u sezoni u kojoj uspjevaju, iako se mogu nabaviti i tokom zime.
Ne bacajte hranu – smanjite otpad od hrane
Planirajte obroke unaprijed i pripremite onoliko koliko možete da pojedete. Ostatke hrane donirajte narodnim kuhinjama ili ih iskoristitie za pravljenje komposta.
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” sa mrežom okružnih instituta/zavoda za javno zdravlje i ove godine u okviru obilježavanja Svjetskog dana hrane, 16. oktobra, aktivnosti usmjerava na informisanje i edukaciju stanovništva, a posebno djece i mladih u cilju sticanja znanja, formiranja ispravnih stavova i ponašanja u vezi sa ishranom. Ove godine je povodom Svjetskog dana hrane raspisan konkurs za izbor najboljih likovnih i literarnih radova za djecu predškolskih ustanova i učenike osnovih škola na temu „Pravo na hranu da ima svako – pokaži kako” sa ciljem podsticanja zdravstvenovaspitnog rada u predškolskim ustanovama i školama na temu značaja pravilne ishrane za zdravlje, a biće organizovana i predavanja, tribine i izložbe, prenosi Kurir.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu