Da nije tako, reciklažno dvorište u krugu stare Mljekari u Banjaluci očas posla bi se pretvorilo u pretrpano vašarište u kojem doslovno nema čega nema.
Jer, Banjalučani stalno dolaze i dovoze stvari koje su godinama preturali po tavanima i podrumima, ne znajući kud bi s njima.
Neispravne veš mašine, zarđali frižideri, dijelovi automobila koji se više ne proizvode, namještaj kupljen prije dvije tri decenije… sve to završava u prvom reciklažnom dvorištu otvorenom nedavno u Banjaluci.
Kako kažu radnici koji rade na “prijemu robe”, najbrže se napuni kontejner sa natpisom “kabasti otpad”, gdje se odlaže stari tapacirani namještaj.
– Ima tu svega, a najviše starih kauča i trosjeda, onih roze, ili šarenih na cvjetiće – kažu u reciklažnom dvorištu.
Drveni namještaj ide u drugi kontejner, onaj za drvo, ali toga ima manje, valjda to ljudi lože, tokom zime.
–Puno donose i građevinskog šuta i taj se kontejner brzo napuni. Najmanje je metalnog otpada, vjerovatno se to prodaje, kao sekundarna sirovina – kaže jedan od radnika.
U reciklažnom dvorištu su postavljeni i kontejneri za biorazgradivi otpad, što će reći za grane, travu, uvelo cvijeće, sve što ostane nakon sređivanja dvorišta.
Tu je i kontejner za bijelu tehniku, pa mreža za karton, te dva mala kontejnera za pet ambalažu, dva za plastiku i jedan za papir, dvije kante za baterije i dva kontejnera za miješani otpad koje koriste stanari obližnje zgrade koji do sad nisu imali bliže kontejner.
Kako kaže Boriša Mandić, v.d. načelnika Odjeljenja za komunalne poslove u Gradskoj upravi, odziv građana je dobar.
– Najzadovoljniji smo odlaganjem ambalažnog otpada, kartona i papira. Staklo i tvrda plastika takođe se često dovoze, a najznačajnije je spomenuti da se sve više otpada od sanacije stanova i kuća odlaže u reciklažno dvorište, a ne pored kontejnera u naseljima – kaže Mandić za Srpskainfo.
Aleksandar Čavić, pozati demograf, nema u svom domu ni građevinskog šuta ni starih kauča, ali je u reciklažno dvorište donio nekoliko vreća plastičnih boca.
– Grehota je to baciti u obično smeće, sve se to samelje i preradi, pa se ponovo koristi. Mi svi u kući vodimo računa o razvrstavanju otpada, koliko god se može. Posebno odlažemo i staklo. Što je najvažnije, učimo djecu da na ovaj način vode računa o svom gradu i o cijeloj planeti, na kraju krajeva – kaže Čavić za Srpskainfo.
I iz Gradske uprave poručuju da se odlaganjem kabastog otpada u reciklažno dvorište pokazuje ljubav prema svom gradu. Moto akcije je “Ja volim Banjaluku – Čist grad, duga ljubav”.
Najviše kabastog otpada Banjalučani dovoze u reciklažno dvorište u danima vikenda, jer ova radnja radi i subotom i nedjeljom.
Reciklažno dvorište je radnim danima otvoreno od 11 do 19, a vikendom od 8 do 16 časova.
Oni kojima nešto nije jasno, sve informacije mogu dobiti i putem broja 066/875-207.
Dakle, treba samo malo vremena, volje i, naravno, ljubavi da se proljetnje veliko spremanje i domaćinstava i grada obavi kako dolikuje.
Za sada Banjalučanima dobro ide.
Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i koordinatorka akcije “Čisto lice grada”, ipak kaže da može i bolje.
– I dalje ima slučajeva nepropisnog odlaganja kabastog otpada, pa koristim priliku da još jednom apelujem na naše sugrađane da iskoriste mogućnost koju imamo i da otpad odlože u reciklažno dvorište – poručila je Milada Šukalo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu