U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice više dana provode u prazničnom raspoloženju i u svečanom ruhu iako ne slave i ne idu na slavu, posebno u krajevima gdje se održavaju malogospojinski vašari.
Žene na ovaj dan ne bi trebalo da spremaju kuću, peru veš i obavljaju druge slične poslove. Postoji vjerovanje da na Malu Gospojinu ništa ne treba raditi od poslova koji se rade rukama. Na Malu Gospojinu navodno nije dobro ni započinjati nikakve nove poslove, već to treba odložiti za neki od narednih dana.
Gdje se rodila i kako je živjela presveta Bogorodica?
Joakim i Ana su već bili veoma stari ljudi kada su dobili Mariju, koja je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i majke iz roda Aronovog. Po ocu je, dakle, njeno porijeklo carsko, a po majci arhijerejsko.
Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalimski, a od sedme je živjela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma.
Sa 15 godina primila je blagu vijest od arhangela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnela ga je u hram. Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća.
Poslije njegovog vaznesenja, živjela je još 24 godine, liječila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama. Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu