Pokušaj smjenjivanja vlasti 20. jula 1944. je bio neuspješan. Ali, ciljevi otpora su ostvareni – rekao je Šolc na memorijalnoj ceremoniji koju je organizovala savezna vlada u Berlinu.
On je dodao da građani Njemačke danas ne moraju da preduzimaju herojske poduhvate da bi odbranili demokratiju, ali je naglasio da demokratija živi od zalaganja svakog pojedinca, prenosi njemački Radio 1.
– Ipak, mora biti jasno. Demokratija zavisi od naših neumornih napora, od posvećenosti svakog od nas. Ona će opstati ako se svi uključe i suprotstave mizantropiji i ekstremizmu – naveo je Šolc.
Njemačka danas obilježava godišnjicu neuspjelog atentata na Hitlera, kada su oficiri Vermahta predvođeni Klausom Šenk Graf fon Štaufenbergom pokušali da bombom ubiju nacističkog vođu, zbace nacionalsocijalističku vlast i okončaju Drugi svjetski rat.
Štaufenberg i još tri umiješane osobe su streljani iste večeri u Berlinu, a narednih mjeseci je ubijeno oko 200 ljudi umješanih u zavjeru.
Komemoraciji u Bendlerbloku, na mjestu gdje je Štaufenberg streljan, prisustvovali su predstavnici njemačke vlade, a predsjednik Frank-Valter Štajnmajer položio je vjenac na spomen ploču.
FSB je skinuo tajnost sa dokumenata o pokušaju atentata na Hitlera
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) skinula je tajnost i dostavila RIA Novostima nove arhivske materijale o okolnostima pokušaja atentata na vođu nacističke Njemačke Adolfa Hitlera, počinjenog prije 80 godina.
Među ovim dokumentima su fotokopije svjedočenja bivšeg šefa Hitlerovog ličnog obezbjeđenja, šefa Službe bezbjednosti Rajha, SS Grupenfirera Hansa Ratenhubera i bivšeg oficira spoljne obavještajne službe Trećeg Rajha koji je radio u Iranu, SS Hauptsturmfirera Romana Gamote.
Oni su ova svjedočenja dali organima državne bezbjednosti SSSR poslije Drugog svjetskog rata.
Kako podsjeća ruska agencija, 20. jula 1944. dogodio se najpoznatiji pokušaj ubistva Hitlera u njegovom sedištu Volfšanc (Vučja jazbina) u oblasti Rastenburg (Istočna Pruska). Pokušaj atentata bio je rezultat antihitlerovske zavjere poznate kao Operacija Valkira, koju su planirali visoki oficiri Vermahta.
Zavjera je bila usmjerena na ubistvo Hitlera i zbacivanje nacističke vlade. Međutim, eksplozija bombe u Volfšancu tokom sastanka Hitlera i vojske 20. jula 1944. nije riješila problem eliminacije nacističkog diktatora on je samo povrijeđen. Zavjera je propala, većina njenih učesnika je pogubljena, a njihovi rođaci represivni.
Ratenhuber je posebno rekao da je Hitler doživio nervni šok, koji se “izrazio u drhtanju ruku”. Prema njegovim riječima, “ovaj nervni šok nije u potpunosti izliječen, već se, naprotiv, u martu-aprilu 1945. (kako se približavao konačni poraz Trećeg rajha) značajno pojačao”.
Prema Gamoti, razlog što su se u Hitlerovom taboru pojavili opozicioni elementi bila je teška situacija u kojoj se Njemačka našla zahvaljujući Hitleru.
Gamota je naveo preduslove zavjere: neuspjeh plana munjevitog rata protiv SSSR-a i katastrofalna situacija njemačkih oružanih snaga na istočnom frontu poraz njemačkih trupa na jugu i povlačenje glavnog saveznika Njemačke, Italije, iz rata, poraz njemačke podmornice i površinske flote u Sredozemnom moru i Atlantskom okeanu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu