Prije samo 140 godina na mjestu gdje se danas nalazi Gospodska ulica, bila obična prigradska bara, na kojoj su se zimi, kad se ona zaledi, klizala banjalučka dječurlija.
A onda je jedan “dođoš”, trgovac Tomo Radulović, promijenio urbanu istoriju grada na Vrbasu.
Mladi i ambiciozni Hercegovac, školovan u Dubrovniku, kupio Muslinu baru, u to vrijeme neizgrađeno zemljište, na kojem se danas nalazi kultna ulica.
Na sjevernom obodu bare, tamo gdje je danas zdanje Gradske uprave Banjaluka, gazda Tomo je oko 1855. godine sazidao jednostavnu, poveliku kuću na sprat, u kojoj je živio sa porodicom.
Na drugom kraju bare, ili današnje Gospodske, kasnije je sazidao drugu kuću, koju su Banjalučni nazvali Albanija.
Kasnije će njegov primjer slijediti drugi trgovci, koji će graditi moderne kuće “a la franca”: u prizmelju su imali radnje, a na spratu za to vrijeme luksuzne stanove.
Tako je rođena ulica, koja u početku nije imala imena. Kako kazuje poznata anegdota, upravo Tomo Radulović joj je kumovao, kada je na „Albaniju” istakao tablu sa natpisom „Gospodska ulica”.
Nakon austrougarske aneksije, 1878. godine, ulice u Banjaluci, po prvi put u istoriji, dobijaju nazive i kućne numere.
Gospodska je nazvana gospodskom, ali – na njemačkom jeziku. Zvali su je Herrengasse i taj će naziv nositi do oslobođenja 1918. godine i osnivanja Kraljevine SHS, kasnije Kraljevine Jugoslavije.
Od 1918. zvala se Ulica Kralja Alfonsa 13. Nazvana je po španskom kralju, koji je spasio živote 16 Banjalučana, osuđenih na smrt u Veleizdajničkom procesu.
Austrougarska,je tokom Prvog svjetskog rata progonila sve viđenije Srbe u BiH, optužujući ih za izdaju monarhije, a najgore su prošli Srbi iz Banjaluke.
Nakon objavljivanja smrtne presude, tražena je pomoć sa svih strana kako bi se osuđenici spasili. Među najzaslužnijima za njihovo pomilovanje bili su španski kralj Alfons i njegova majka, koji su ubijedili austrijskog cara Karla da potpiše akt o pomilovanju.
Ulica koju znamo kao Gospodsku po drugi put je promijenila ime, nakon okupacije zloglasne ustaške NDH. Nazvana je ulicom Mile Budaka, jednog od ideologa ustaškog pokreta i prvog ministra inostranih poslova NDH.
Nakon oslobođenja 1945. godine, ulica će dobiti naziv koji i danas nosi: Veselina Masleše.
Veselin Masleša je bio književnik, prevodilac, novinar i revolucionar. Studirao je u Frankfurtu i Parizu. Bio je prvi školovani ljevičar u Banjaluci. Rođen je u Gospodskoj ulici, u bogatoj trgovačkoj porodici. Poginuo je u Bitki na Sutjesci, u junu 1943. godine. Imao je 37 godina.
Posthumno je odlikovan kultnim Ordenom narodnog heroja Jugoslavije.
Danas u Banjaluci nema potomaka porodice Masleša, a nema ni kuće u kojoj je Veselin rođen i gdje je proveo dobar dio svog kratkog života.
Na zgradi gdje je nekad bila Maslešina rodna kuća, 1965. je postavljena spomen ploča, koja i danas stoji na zidu, usred Gospodske.
Mnogi Banjalučani smatraju da bi ova ulica, konačno, trebalo da se i zvanično nazove onako, kako je narod odvajkada zove: Gospodska.
A da drug Veselin – Veso Masleša, svakako dobije neku drugu ulicu u Banjaluci, koja će se zvati po njenu. Jer, on to zaslužuje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu