Dok Ukrajina nastavlja svoje vitalne napore, mi ćemo nastaviti da je podržavamo na njenom nepovratnom putu ka punoj evroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO – ističe se u dokumentu objavljenom na sajtu NATO.
Istovremeno se ukazuje da Ukrajina treba sama da izabere, bez spoljnog mješanja, kako da obezbijedi sopstvenu bezbjednost.
– Budućnost Ukrajine je u NATO. Ukrajina postaje sve kompatibilnija i politički integrisana sa Alijansom – ističe se u deklaraciji.
Zemlje NATO pozdravljaju konkretan napredak koji je Ukrajina postigla nakon samita u Viljnusu u neophodnim demokratskim, ekonomskim i bezbjednosnim reformama.
– Još jednom potvrđujemo da ćemo moći da uputimo poziv Ukrajini za pridruživanje Alijansi kada se zemlje članice dogovore i ispune uslovi – navodi se u dokumentu.
Ova odluka, kao i sastanak Savjeta Ukrajina-NATO, koji treba da se održi danas, u kombinaciji sa trenutnim naporima članica Alijanse, “most je ka članstvu Ukrajine u NATO”.
Kako su navele članice Alijanse, nastaviće da podržavaju napredak Ukrajine u pogledu interoperabilnosti, kao i u uvođenju reformi u sferi demokratije i sektora bezbjednosti.
“Rusija najznačajnija prijetnja”
Ruska invazija na Ukrajinu narušila je mir i stabilnost u evroatlantskoj oblasti i ozbiljno narušila globalnu bezbednost, ističe se u dokumentu i napominje da “Rusija ostaje najznačajnija i direktna pretnja bezbednosti saveznika”.
– Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu solidarnost sa narodom Ukrajine u herojskoj odbrani svoje nacije, svoje zemlje i naših zajedničkih vrijednosti. Jaka, nezavisna i demokratska Ukrajina je od vitalnog značaja za bezbjednost i stabilnost evroatlantskog područja. Borba Ukrajine za njenu nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet unutar njenih međunarodno priznatih granica direktno doprinosi evroatlantskoj bezbjednosti. Pozdravljamo najave saveznika da Ukrajini obezbijede kritične dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, kao i druge vojne kapacitete – stoji u deklaraciji NATO.
Članice NATO potvrdile su obećanje o dugoročnoj pomoći Ukrajini za obezbeđivanje vojne opreme i izgradnji snaga sposobnih da pobjede rusku agresiju.
Kroz proporcionalne doprinose, saveznici namjeravaju da obezbijede minimalno osnovno finansiranje od 40 milijardi evra u narednoj godini i da obezbijede održiv nivo bezbjednosne pomoći Ukrajini. Pored vojne podrške obuhvaćene ovim obećanjem, saveznici namjeravaju da nastave da pružaju političku, ekonomsku, finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini.
– Terorizam, u svim njegovim oblicima i manifestacijama, je najdirektnija asimetrična prijetnja bezbjednosti naših građana i međunarodnom miru i prosperitetu. Prijetnje sa kojima se suočavamo su globalne i međusobno povezane – navodi se u deklaraciji.
U dokumentu se pozdravlja odluka generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da imenuje višeg predstavnika NATO u Ukrajini.
Takođe se ističe da Rusija snosi isključivu odgovornost za “agresorski rat protiv Ukrajine”, što je očigledno kršenje međunarodnog prava, uključujući Povelju UN.
– Ne može biti nekažnjivosti za ratne zločine i druga kršenja međunarodnog prava. Rusija je odgovorna za smrt hiljada civila i nanijela je veliku štetu civilnoj infrastrukturi. Najoštrije osuđujemo užasne napade Rusije na ukrajinski narod, uključujući napad na bolnice u Kijevu, 8. jula. Rusija mora odmah prekinuti ovaj rat i potpuno i bezuslovno povući sve svoje snage iz Ukrajine u skladu sa rezolucijama Generalne skupštine UN – upozorava se u deklaraciji NATO.
Posljedica ruskog napada na dečiju bolnicu u Kijevu
Članice NATO ističu da nikada neće priznati ruske “nelegalne aneksije ukrajinske teritorije, uključujući Krim”.
– Takođe pozivamo Rusiju da povuče sve svoje snage iz Republike Moldavije i Gruzije, koje su tamo stacionirane bez njihovog pristanka – stoji u deklaraciji.
Dodaje se da NATO ne traži konfrontaciju i ne predstavlja prijetnju Rusiji i da su članice Alijanse i dalje voljne da održavaju kanale komunikacije sa Moskvom kako bi, kako se navodi, ublažile rizik i spriječile eskalaciju.
O Belorusiji, Kini, Iranu i Severnoj Koreji
NATO poziva sve zemlje da ne pružaju nikakvu pomoć ruskoj agresiji i time produžavaju rat Rusije u Ukrajini.
– Bjelorusija nastavlja da omogućava ovaj rat stavljajući na raspolaganje svoju teritoriju i infrastrukturu. Produbljivanje ruske političke i vojne integracije sa Belorusijom, uključujući raspoređivanje naprednih ruskih vojnih sposobnosti i osoblja, ima negativne implikacije po regionalnu stabilnost i odbranu Alijanse – stoji u deklaraciji.
Napominje se da Sjeverna Koreja (DNRK) i Iran podstiču agresivni rat Rusije protiv Ukrajine pružanjem direktne vojne podrške Rusiji, poput municije i bespilotnih letjelica (UAV), što, kako se ističe, ozbiljno utiče na evroatlantsku bezbjednost.
– Oštro osuđujemo izvoz artiljerijskih granata i balističkih projektila iz DNRK, što je u suprotnosti sa brojnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, i sa velikom zabrinutošću primjećujemo produbljivanje veza između DNRK i Rusije. Bilo kakav transfer balističkih projektila i srodne tehnologije od strane Irana Rusiji predstavljao bi značajnu eskalaciju – navodi se u NATO deklaraciji.
Dodaje se da je i Kina postala odlučujući pokretač rata Rusije protiv Ukrajine kroz veliku podršku ruskoj odbrambenoj industrijskoj bazi.
Stoltenberg: Samo je pitanje trenutka kada će se Ukrajina priključiti NATO
Pitanje članstva Ukrajine nije pitanje da li će se to dogoditi, već kada, izjavio je sinoć generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg na samitu.
– Dok Ukrajina nastavlja sa ključnim reformama, nastavićemo da ih podržavamo na nepovratnom putu u NATO. Posao na kojem radimo zajedno će omogućiti da, kada dođe pravo vrijeme, Ukrajina može da se priključi bez odlaganja. Dakle, nije pitanje da li, već kada. U ovom opasnom svetu, prijatelji i partneri su važniji nego ikada – istakao je Stoltenberg, prenio je “Gardijan”.
On je ocijenio da, prema međunarodnom zakonu, Ukrajina ima pravo na samoodbranu od Rusije.
– Pomažemo im da ostvare svoje pravo, tako što im isporučujemo oružje, municiju, rakete. Pravo na samoodbranu uključuje i da gađate legitimne vojne mete agresora, Rusije – istakao je Stoltenberg.
Upitan da kaže da li postoji mogućnost da Ukrajina ide u suprotnom smjeru od članstva u NATO, Stoltenberg je rekao da to nije nemoguće.
– Svakako, ako država ide unazad sa reformama, ne ispunjava svoje obaveze, po definiciji, ide unazad. Ali, to Ukrajina trenutno ne radi, međutim, ne zna se šta će se dešavati u budućnosti. Riječi su važne, jer stvaraju očekivanja, plan, definišu vašu ambiciju. Rječnik u našoj deklaraciji pokazuju o čemu smo se dogovorili. Deklaracija, na mnogo načina, govori glasno, kao i riječi. NATO doktrina pomaže Kijevu da se približi članstvu. Dogovorili smo se da otvorimo novi analitički i trenažni centar u Poljskoj koji će nam pomoći da se približimo. I naravno, činjenica je da saveznici, na primjer, isporučuju F-16 avione i brojne tipove oružja. Sve te akcije će približiti Ukrajinu članstvu – istakao je on.
Pelegrini: Slovačka podržava članstvo Ukrajine u NATO, ali nakon završetka rata
Slovačka podržava članstvo Ukrajine u NATO, ali tek po završetku rata i pod uslovom da Kijev ispuni neophodne zahtjeve, izjavio je predsednik Slovačke Peter Pelegrini.
– Slovačka maksimalno podržava integracijske napore Ukrajine… i podjeliće sve svoje znanje u reformama, ali s druge strane, insistiramo na tekstu koji kaže da će pitanje budućeg članstva u NATO moći da se otvori tek kada u Ukrajini bude mir i neće biti vojnog sukoba, kada se ispune svi uslovi… i kada sve članice Alijanse pristanu na to – rekao je Pelegrini pred početak sastanka lidera NATO-a u Vašingtonu, prenosi Ukrinform.
Pelegrini je naglasio da je prerano i nemoguće govoriti o članstvu Kijeva u NATO u ovom trenutku, s obzirom na situaciju, jer je to, prema njegovom mišljenju, “još veoma dalek cilj”.
Ovaj pristup je nazvao veoma pragmatičnim i realističnim.
– Slovačka ne vodi politiku velikih izjava i holivudskih gestova, već samo govori o tome šta može da se uradi – istakao je Pelegrini.
Prema njegovim riječima, ako bi Ukrajina pala, to bi bila veoma neprijatna situacija za cijeli istočni bok NATO.
Duda: NATO podržava Ukrajinu, ali ne želi da ratuje sa Rusijom
Poljski predsjednik Andžej Duda izjavio je juče u Vašingtonu, pred početak sastanka Evroatlantskog savjeta, da NATO podržava Ukrajinu, ali da ne želi da ratuje sa Rusijom.
Duda je rekao da Ukrajina treba da postane članica NATO-a nakon okončanja rata jer Alijansa ne želi da bude uvučena u rat sa Rusijom.
Duda je istakao da se razgovara samo o trenutku kada će Ukrajina biti primljena u NATO, a ne da li će uopšte biti primljena, prenijela je Evropska pravda.
– Danas postoji samo jedan problem na ovom putu, a to je da se rat mora okončati, jer Ukrajina mora biti primljena u NATO na osnovu punopravnog članstva – rekao je Duda.
Prema njegovim riječima, to podrazumijeva automatsku primjenu člana pet i uključivanje NATO u rat ukoliko je jedna članica Alijanse napadnuta.
Duda je izrazio nadu da će Ukrajina biti zvanično pozvana u NATO na sljedećem samitu u Hagu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu