Policija konstantno apeluje na građane da prilikom komunikacije putem SMS poruka, aplikacija, društvenih mreža, mejlova i slično, dodatno obrate pažnju u slučaju ustupanja svojih ličnih podataka nepoznatim osobama ili subjektima.
Iz MUP RS je za Srpskainfo potvrđeno da u posljednje vrijeme građani sve češće prijavljuju slučajeve zloupotrebe ličnih podataka, uključujući krađu brojeva bankovnih kartica, pokušaje prevare putem lažnih transakcija i druge oblike zloupotrebe.
– Porast upotrebe digitalnih platformi i onlajn plaćanja doveo je do povećanja ovakvih slučajeva, zbog čega su građani postali svjesniji važnosti prijavljivanja ovih incidenata. Podaci s bankovne kartice, kao što su broj kartice, datum isteka i troznačni sigurnosni kod, predstavljaju ključne informacije koje omogućavaju pristup finansijskim sredstvima građana – navode u MUP RS.
Kako ističu, izuzetno je važno da se ovi podaci pažljivo čuvaju i dijele samo u sigurnom okruženju.
– Potrebno je izbjegavati dijeljenje ovih podataka putem nepouzdanih veb sajtova ili platformi, kao i prijavljivati sumnjive aktivnosti. Policijski službenici aktivno rade na identifikaciji počinilaca i zaštiti građana od ovih oblika zloupotrebe, uz kontinuiranu edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu. Građanima se preporučuje korišćenje dvofaktorske autentifikacije, redovna provjera bankovnih izvoda i momentalno prijavljivanje svake sumnjive aktivnosti. – kažu u MUP Srpske.
Onlajn kupovina i prevare
Jedna od najčešćih prevara sa kojima se građani u posljednje vrijeme najčešće susreću jesu prevare putem onlajn kupovine.
Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, ističe za Srpskainfo kako potrošači kod onlajn kupovine imaju više prava u odnosu na redovnu kupovinu, ali i kako takva kupovina donosi određene rizike.
– Internet kupovina je zapravo kupovina na daljinu. Potrošači imaju mogućnost raskida ugovora bez obrazloženja u roku od 15 dana. Međutim, ovakva vrsta kupovine donosi i mnoge probleme. Prilikom registracije svako može da se predstavi kao trgovac. Građanima bih poručio da kupuju od legalnih proizvođača, a ne putem društvenih mreža poput Fejsbuka i Instagrama, gdje su takve prevare veoma česte – savjetuje Srdić.
Preporučuje i da građani prijavljuju prevare u Udruženje.
– Najčešće kada se desi prevara, prvo istražujemo od koga je kupljen određeni proizvod, često se desi da uključimo i policiju, jer se očigledno radi o krivičnom djelu prevare. Sudovi su prenatrpani, pa ovakvi slučajevi uglavnom i ne dolaze do sudskih procesa – navodi Srdić.
Lažni “Temu”
MUP RS prethodnih dana upozorava građane na i pojavu lažne aplikacije pod imenom “Temu” na zvaničnim prodavnicama aplikacija (App Store i Google Play). Prevaranti koriste ovu aplikaciju kako bi prikupljali podatke o platnim karticama i drugim ličnim podacima korisnika.
Lažna aplikacija izgleda identično kao originalna „Temu“ aplikacija, sa logotipom i sličnim korisničkim interfejsom. Ona navodi korisnike na lažne sajtove, od korisnika traži ažuriranje podataka, među kojima se traže i podaci sa platne kartice (broj kartice, CVV kod). Unijeti podaci se zatim prenose prevarantima i mogu se zloupotrijebiti za neovlašćene transakcije i krađu identiteta.
Kada je riječ o zaštiti, iz MUP savjetuju preuzimanje aplikacije samo sa zvaničnih izvora, kao i provjeru imena izdavača. Originalnu „Temu“ aplikaciju izdaje „Temu International LLC “. Na originalnoj „Temu“ aplikaciji se nalazi obavještenje da kupci budu pažljivi, da „Temu“ aplikacija nikada neće poslati SMS poruku i tražiti dodatne podatke. Osim toga, potrebno je pročitati komentare i ocjene korisnika prije instalacije, jer lažne aplikacije često imaju sumnjive ili lažne recenzije.
Građanima se savjetuje i da ne unose podatke o kartici u aplikacije koje nisu provjerene. Potrebno je i redovno praćenje stanja na računu, te prijava svake sumnjive transakcije nadležnoj banci. Savjetuje se i korišćenje antivirusne aplikacije koja može detektovati sumnjive softvere.
– Ukoliko ste već preuzeli lažnu aplikaciju, potrebno ju je odmah ukloniti sa uređaja, blokirajte vašu karticu i obavijestite banku o mogućoj zloupotrebi, promijenite lozinku za sve relevantne naloge koje ste koristili u aplikaciji, te prijavite slučaj policiji – upozorili su ranije iz MUP.
BH pošta
Ovih dana zabilježeni su i slučajevi prevara u kojima se građanima putem SMS poruka traži dostavljanje ličnih podataka pod izgovorom isporuke paketa. Građani dobiju poruke u kojima se tvrdi da je pošiljka stigla u skladište, ali da zbog nepotpunih informacija nije mogla biti dostavljena. U poruci se nalazi link koji vodi na lažne stranice, koje izgledaju kao službene stranice pošte ili kurirskih službi. Nakon što žrtva ažurira podatke, otvara se polje za unos broja bankovne kartice, što prevaranti koriste za krađu novca s računa žrtve.
– U SMS poruci se korisniku sugeriše da je paket stigao i da je potrebno ažurirati podatke kako bi preuzeo pošiljku. SMS poruka koristi vizual koji podsjeća na vizual BH Pošte. Poruke su napisane nespretnim i loše prevedenim jezikom, što je jedan od prvih znakova da je riječ o prevarantskom sadržaju. U poruci je sadržan link koji vodi na lažnu internet stranicu, gdje se od korisnika traži da unese lične podatke, kao što su: ime, adresa, detaljna adresa (broj stana), grad, država, poštanski kod, mejl i broj telefona, kao i podaci sa platne kartice – navode u MUP RS.
Iz MUP RS naglašavaju i da ova vrsta prevare ima za cilj krađu ličnih podataka, kao i podataka sa platnih kartica, koji se potom koriste za neovlašćene novčane transakcije ili druge vidove zloupotreba.
– Da bi se građani zaštitili potrebno je ignorisati i izbrisati SMS poruku koja traži lične podatke i podatke o kartici, ili sadrži sumnjive linkove. Potrebno je ne unositi lične podatke i podatke o kartici na linkovima dobijenim putem SMS poruka ili neprovjerenih sajtova. Ukoliko očekujete pošiljku, direktno kontaktirajte BH Poštu na zvanične telefone ili putem njihovog zvaničnog veb sajta. Redovno pratite stanje na svom bankovnom računu i prijavite banci svaku neovlašćenu transakciju. Instalirajte antivirusne programe i alate za detekciju fišing napada na svom uređaju. Ukoliko ste već unijeli podatke, odmah kontaktirajte svoju banku i blokirajte karticu, promijenite sve lozinke koje su povezane sa nalozima koje ste koristili, te prijavite slučaj policiji – rečeno je iz MUP.
I iz BH pošte poručuju kako imaju povećan broj pokušaja prevara korisnika putem lažnih SMS poruka.
– S tim u vezi, još jednom apelujemo i upozoravamo korisnike na ovu vrstu prevara. Potrebno je da izbjegavate bilo kakvu interakciju sa ovakvim malicioznim porukama jer se radi o pokušaju krađe podataka radi ostvarenja novčane ili druge koristi. Linkovi, koji se šalju u navedenim lažnim SMS porukama, ne odgovaraju zvaničnoj stranici BH Pošte već su automatski generisani i kamuflirani. U ovakvim slučajevima najvažnije je da obratite pažnju na navedene linkove ili domene i da nipošto ne kliknete na njih. U suprotnom, ostvarujete komunikaciju zbog koje možete biti žrtva sajber kriminala. Molimo vas da ne otvarate ovakve poruke, da ne ostavljate lične podatke i podatke o bankovnim karticama jer isti, a nakon što otvorite lažne poruke i date svoje podatke, mogu biti iskorišteni od strane trećih lica za kriminalne radnje, i to uglavnom za krađu novca sa vaših bankovnih računa – upozoravaju iz BH Pošte.
Najčešće prevare koje građani prijavljuju
MUP Srpske naveo je nekoliko najčešće prijavljenih prevara.
1. Fišing napadi – Ovo su prevare putem e-pošte, SMS poruka ili lažnih veb stranica koje izgledaju legitimno, ali služe za prikupljanje ličnih podataka i podataka sa bankovnih kartica. Građani često prijavljuju lažne poruke koje navodno dolaze od banaka, poštanskih službi ili drugih institucija, tražeći unos poverljivih informacija.
2. Prevare sa lažnim onlajn prodavnicama – Građani prijavljuju slučajeve kada kupuju proizvode putem lažnih sajtova ili nepouzdanih prodavnica, gdje nakon uplate nikada ne dobiju proizvod, ili dobiju proizvod koji se ne podudara sa opisom.
3. Prevara sa nagradnim igrama i lažnim nagradama – Česti su slučajevi u kojima građani dobijaju poruke o navodnim dobicima u nagradnim igrama ili lutrijama i traže se njihovi bankovni podaci ili avansne uplate za “troškove obrade”.
4. Skiming podataka sa bankovnih kartica – U nekim slučajevima, prijavljuju se slučajevi kopiranja podataka sa bankovnih kartica putem uređaja postavljenih na bankomate ili POS terminale, što omogućava da se kartice zloupotrijebe bez znanja vlasnika.
5. Lažni pozivi iz banke – Ova prevara uključuje lažne pozive u kojima se građanima predstavljaju kao bankarski službenici i traže informacije poput broja bankovne kartice ili sigurnosnog koda, navodno radi “provjere” ili “odobrenja transakcija”.
6. Socijalni inženjering na društvenim mrežama – Prevaranti preko društvenih mreža stupaju u kontakt sa građanima, grade povjerenje i na kraju traže novčanu pomoć ili informacije koje se kasnije mogu zloupotrijebiti.
7. Višestruke investicione prevare – Građani prijavljuju lažne investicione šeme, posebno u kriptovalute, akcije ili „brzo obogaćivanje“. Prevaranti obećavaju brzu zaradu, traže uplatu početnog kapitala, ali nakon uplate nestanu bez traga.
8. Prevare putem lažnih poruka o dostavi – S obzirom na porast onlajn kupovine, građani često dobijaju lažne poruke koje ih obavještavaju da je njihova pošiljka stigla i da je potrebno da plate određene takse ili unesu svoje podatke. Kada to učine, prevaranti dobijaju pristup osjetljivim podacima.
9. Prevara sa „romantičnim vezama“ – Ova prevara obuhvata slučajeve u kojima prevaranti, putem društvenih mreža ili aplikacija za upoznavanje, grade emocionalnu vezu s žrtvom i nakon nekoliko sedmica ili mjeseci traže novčanu pomoć, navodno zbog hitnih finansijskih problema. Ove prevare ističu potrebu za pažljivim upravljanjem ličnim podacima i zaštitom finansijskih informacija, kao i za podizanjem svijesti o načinima prepoznavanja potencijalnih internetskih prevara.