Kupanje u Ramskom jezeru u nedjelju je bilo kobno za djevojku A.D. (28) i muškarca A.Ž. (32) iz Hrvatske, dok su iz Plive u Jajcu tokom vikenda izvučena tijela sestrića i ujaka, odnosno mladića A.K. (22) i E.Č. (61).
Tragedije u rijekama i jezerima započele su s prvim toplim danima, odnosno 16. juna, kada se utopio maloljetnik u Jablaničkom jezeru, pa je tako samo do kraja jula od posljedica utapanja ugašeno ukupno 15 života.
Miroslav Mišković, koordinator za rad spasilačke službe Ronilačkog kluba “Buk”, upozorava i naglašava da se uvijek treba odlaziti na uređena kupališta i pridržavati pravila.
– Evropska statistika pokazuje da na svaka dva sata dolazi do sedam utapanja. Naravno, broj utapanja zavisi dosta i od vremenskih uslova. Ovo ljeto je bilo zaista toplo, bili su toplotni talasi, koji su privukli veliki broj građana i posjetilaca na kupališta. Ono što je bitno naglasiti za BiH jeste da je bogata rijekama i to su čiste planinske rijeke koje privlače veliki broj posjetilaca. Osim toga, postoje jezera, imamo i more, jedan dio obale i veliki broj bazena. S obzirom na veliki broj posjetilaca tokom godine, nažalost, dolazi i do nesreća – kaže Mišković.
Kako dodaje, u protekloj godini u BiH je bilo više od 900 intervencija, a, kako objašnjava, najčešće su bile zbog krvarenja koja se javljaju usljed ulaska i izlaska iz vode.
– Dolazi i do smrtnih ishoda. I ove godine imamo povećan broj utapanja, a u taj broj ulaze i nesrećni slučajevi koji nisu vezani za kupališta. Prethodnih dana smo imali nesreću sa migrantima – podsjeća Mišković.
Prema njegovim riječima, statistika pokazuje da do utapanja dolazi najčešće u poslijepodnevnim časovima kad popusti koncentracija, ali i počne djelovanje alkohola.
– Na pet muškaraca utopi se jedna žena. Utapanje kod djece do 15 godina je drugi uzrok smrtnosti nakon saobraćajnih nesreća – navodi on.
Na pitanje šta učiniti da se smanji broj nesreća, Mišković navodi da je potrebno obezbijediti spasioce na kupalištima, ali i postaviti znakove upozorenja.
Goran Grahovac, profesor na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta u Banjaluci, da svi reagujemo tek kada se desi problem.
– Ja sam pokušavao da pokrenem akcije u vezi sa gradovima koji imaju između 5.000 i 10.000 stanovnika, da se naprave mali bazeni koji ne koštaju puno para, a koji mogu da se samoodržavaju. To je projekat koji nije skup, a opet može da zahvati cijelu regiju, tako da bismo s tim izbjegli koliko-toliko potencijalna utapanja – kaže on.
Dodaje da ljudi misle da je nizak vodostaj olakšavajuća okolnost, međutim zaboravljaju na brzinu rijeke ili rupe koje nastaju usljed eksploatacije šljunka.
– Mislim da je rješenje sa bazenima pa ako se spasi i jedan život – neprocjenjivo je – ističe Grahovac.
Zoran Bjeletić, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Prnjavor, ističe da bi prvenstveno trebalo koristiti kupališta koja su uređena, a izbjegavati neuređena.
– Prije ulaska u vodu prvo se treba, kako se kaže, prekaliti, odnosno pokvasiti noge, ruke, glavu, vrat i zatim postepeno ući u vodu. Treba izbjegavati naglo skakanje, izbjegavati ako je moguće konzumaciju alkohola, uzimanje većih količina hrane prije kupanja… Sve bi to bilo poželjno prije ulaska u vodu – objašnjava doktor Bjeletić.
Prema njegovim riječima, prilikom ulaska u hladnu vodu dolazi do sakupljanja krvnih sudova i tu postoji veća mogućnost od srčanih udara ili drugih komplikacija.
– Najčešće se desi srčani udar kod naglog rashlađivanja tijela – ističe on i dodaje da sve osobe koje imaju kardiovaskularna oboljenja treba da budu oprezne.
– Stariji ljudi takođe treba da budu oprezni zbog smanjene otpornosti njihovih krvnih sudova, zatim hronični bolesnici treba da imaju povećan oprez prilikom ulaska u vodu – navodi specijalista urgentne medicine doktor Bjeletić, pišu Nezavisne novine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu