Ovo je park i muzej na otvorenom. Dakle, sve ostaje isto uz jednu stazu širine 1,6 metara uz koju dolazi 30 ćiriličnih skulptura od prirodnih materijala i uklopljenih u ambijent. Ostaje svako drvo i sadimo dodatna, ostaju klupe i dodajemo nove rekao je Stanivuković.
Prema njegovim riječima, skulpture su radili banjalučki umjetnici i svako slovo moglo je da bude kupljeno od strane zadužbinara.
-Slova će biti kao rekviziti odnosno svako slovo će biti zanimljivo za dječiju igru. I ko god dođe u Banjaluku moći će da vidi naša prelijepa ćirilična slova, dakle čuvamo naše pismo. Znači, u ovom parku je toliko sabrano dobro da me čudi da bilo ko nije za ovo – naveo je on i dodao da će “Ćirilični park” biti nova razglednica grada.
Ocijenio je da su priče o betonizaciji smiješne s obzirom na to koliko se gradi parkova u našem gradu u ove protekle četiri godine.
-Od 2010. godine imali smo dva ključna zahtjeva mještana koji žive ovdje u samom centru grada od kojih je jedan gradnja vrtića i drugi da se površina na ovoj lokaciji tzv. Kupusišta uredi. Kada smo krenuli analizirati te zahtjeve našli smo inicijativu iz 2012. godine književnika i dizajnera sa idejom da Banjaluka dobije Ćirlični park i da je ovo njajbolja lokacija. Jedan od razloga je što se radi o lokaciji u centru grada i drugo ovdje se nalazi Konzulat Srbije i ima smisla da se na ovom lokalitetu nalazi Ćirilični park. Još dok je bio živ, imao sam i sastanak sa profesorom Tihomirom Levajcem i on mi poslao nacrte ideje čitavog jednog odbora od 30 akademskih građana, među kojima i profesori arhitekture i književnosti koji su bili za ovu lokaciju Ćiriličnog parka – pojasnio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu