Međutim, da bi se odjavile prijavljene epidemije, a prva je prijavljena u Beogradu, trebalo bi da prođe period dvostruke inkubacije, odnosno 36 dana od posljednjeg otkrivenog slučaja.
Mada još traje i čini se da se odužila, primarijus dr Slavica Maris, specijalista epidemiologije i načelnica Jedinice za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje u Beogradu, kaže za Blic da ova epidemija nije duža a ni veća u odnosu na posljednju koja je počela 2017. a prenijela se i na 2018. godinu.
Podsjećanja radi, prema posljednjem izvještaju Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” koji je izdat u ponedjeljak, 27. maja, u Srbiji su od početka godine morbile dijagnostikovane kod 106 osoba, a najviše oboljelih je i dalje u Beogradu.
Kako navodi dr Maris, najviše oboljelih bilo u februaru, a posljednji slučajevi oboljevanja zabilježni su među zaposlenima u Kliničko-bolničkom centru “Zemun”, gdje je zaraza otkrivena kod 7 zaposlenih, petoro su medicinski a dvoje nemedicinski radnici.
– Četvoro je zaposleno u Bolnici za ginekologiju i akušerstvo, a troje su iz drugih različitih jedinica u Kliničko-bolničkom centru. Svi su oni imali kontakt sa prvooboljelom osobom. Jedna osoba je trenutno hospitalizovana u bolnici, a prvi, inicijalni slučaj, koji je bio na bolničkom liječenju je poslije nekoliko dana otpušten i uspješno se oporavlja. Ostali slučajevi su definisani kao blaži, pa su upućeni na kućno liječenje i u izolaciju – rekla je dr Maris.
Epidemija zbog malih boginja u Beogradu je prijavljena 22. februara ove godine. U ostatku Srbije zabilježeno je nekoliko prijavljenih porodičnih epidemija, zatim u vrtićima, okruzima.
Skočilo interesovanje za vakcinu
Na pitanje da li nam se čini ili morbili ove sezone duže traju, dr Maris kaže da nam se čini, i da je prethodna koja se bila 2017. i 2018. godine bila duža i veća.
– Prošla je počela 2017. godine u oktobru i produžila se 2018. godine. Samo u Beogradu je bilo 2.109 dijagnostikovanih slučajeva obolijevanja, i 6 preminulih osoba. Sada imamo mnogo manji broj oboljelih. Zašto? Bar zbog toga što smo imali tu veliku epidemiju 2017. i 2018. godine, kada je veliki broj osoba preležao to oboljenje i sada ima zaštitu. Takođe, malo je i povećan obuhvat vakcinacijom. I dalje je to daleko ispod 95 odsto, što bi bio zadovoljavajući obuhvat naročito za ovako visoko zarazno kontagiozno oboljenje. To su sve razlozi zašto u ovoj epidemiji imamo manje broje oboljelih u odnosu na prethodnu epidemiju – navodi dr Maris.
Kaže da je i sada, u toku ove epidemije poraslo interesovanje za vakcinaciju MMR vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole.
– Zaista je sad veće interesovanje. Ljudi kao da čekaju, pa čim se pojavi neka epidemija od neke zarazne bolesti za koje postoji vakcina, zavlada veće interesovanje, pritom, ne pričam samo o obaveznoj imunizaciji djece. Prije razgovora sa vama, imala sam upit gdje mogu odrasle osobe koje nisu zdravstveni radnici i ne pripadaju kategorijama za obaveznu imunizaciju, gdje mogu da se vakcinišu. Tako da, zaista vlada veće interesovanje i ovakve situacije nalažu i dodatne revizije kartoteka u domovima zdravlja za djecu, koja nisu vakcinisana, i pozivaju se roditelji da im se to naknadno uradi – objasnila je dr Maris.
Ljeto smanjuje transmisiju kapljičnih infekcija
S obzirom na to da su male boginje kapljična infekcija i da spada u najzaraznije bolesti, podsjeća da ljetnji period pogoduje smanjenju transmisije kapljičnih infekcija, zbog toga što se više vremena provodi napolju.
– Manje vremena se provodi u zatvorenom prostoru gdje je veći rizik od širenja kapljične bolesti. Tako da, svakako, možemo očekivati smirivanje situacije, ali dokle god ne budemo imali dvostruku maksimalnu inkubaciju za ovo oboljenje od posljednjeg slučaja, a to je 36 dana, ne možemo odjaviti epidemiju – objašnjava ona.
Najveći broj oboljelih registrovan je kod starijih od 30 godina, a zatim kod djece u uzrastu do 5 godina. Dr Maris napominje da među oboljelima ima dosta osoba koje su primile samo jednu dozu vakcine, a kaže i da u slučaju obje doze, može da dođe do obolijevanja ali je klinička slika veoma blaga.
– Ima dosta osoba koje su primile samo jednu dozu vakcine, a ta jedna doza ne štiti u potpunosti. Čak i slučaju dvije primljene doze, može doći do proboja vakcinalnog imuniteta. U ovoj sadašnjoj epidemiji morbila u Beogradu, imali smo 8 slučajeva kompletno vakcinisanih osoba, koje su oboljele, i koje ne bismo ni registrovali da nisu bile u bliskom kontaktu sa laboratorijski potvrđenim oboljelim osobama, jer im je klinička slika bila jako blaga – kaže dr Maris.
Podsjećanja radi, od 7. februara ove godine u cijeloj Srbiji su zbog morbila na snazi pooštrene mjere epidemiološkog nadzora.
U еpidеmiji mаlih bоginjа u Srbiјi, tоkоm 2017. i 2018. rеgistrоvаnо је оkо 5800 оbоljеlih, a bilo je i 15 smrtnih ishоdа mеđu kојimа је bilо čеtvоrо djеcе mlаđе оd pet godina.
Najvažnije o malim boginjama
Male boginje se prenose direktnim kontaktom sa oboljelom osobom (poljubac, rukovanje), putem vazduha respiratornim kapljicama koje emituje oboljela osoba (kašalj, kijanje) i rijetko indirektnim putem preko sveže kontaminiranih predmeta. Spadaju u najzaraznije virusne infekcije.
Simptomi i klinička slika malih boginja
Poslije inkubacije (period od momenta ulaska virusa malih boginja u organizam do manifestacije oboljenja, odnosno pojave tegoba) od 7 do 18 dana, dolazi do:
pojave povišene tjelesne temperature
sekrecije iz nosa
kašlja
konjunktivitisa (vodnjikave, crvene oči, otečeni kapci).
Nabrojani simptomi malih boginja traju 2 do 4 dana, poslije čega dolazi do:
skoka tjelesne temperature (preko 40°C)
pojave makulopapulozne ospe prvo na licu, iza ušiju i na vratu
ospe se potom šire na trup i ekstremitete
Oboljela osoba je zarazna posljednjeg dana inkubacije (kada je još uvijek bez tegoba), 4 dana prije izbijanja ospe i 4 dana nakon izbijanja ospe, objašnjavaju iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.
Upravo je to najopasnije, jer osoba širi virus a da toga nije ni svjesna!
Koje su komplikacije
Komplikacije su češće kod djece mlađe od 5 godina i odraslih osoba starijih od 20 godina. To su:
zapaljenje pluća (pneumonija)
zapaljenje srednjeg uha
dijareja
zapaljenje mozga
gubitak vida
Zapaljenje pluća i mozga mogu da budu smrtonosni
Zapaljenje pluća se javlja kod svake 20. oboljele osobe i oko 60% slučajeva smrtnih ishoda nastaje upravo zbog ove komplikacije!
Svaki hiljaditi bolesnik dobija zapaljenje mozga, dok na 1.000 oboljelih sa navedenom komplikacijom dolazi do smrtnog ishoda.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu