Iako je prisustvo teškog metala na obodu dječjih šolja ispod dozvoljene granice od 0,5 miligrama, označena je potencijalna migracija olova.
Postavlja se pitanje zbog čega je olovo opasno i koja količina je opasna po zdravlja.
Profesorka fizičke hemije Svetlana Stanišić objašnjava šta predstavlja rizik.
– Ono što treba da znaju roditelji jeste da upotreba nekvalitetnog posuđa, koje je bez deklaracije, pa nekad i sa deklaracijom plastičnog posuđa, svega obojenog sa čega se boja skida, plastičnih igračaka sa kojih se boja skida, djeca ih stavljaju u usta, dakle sve to doprinosi riziku – rekla je Stanišić.
Djeca udisanjem apsorbuju više olova od odraslih
Prisustvo teških metala kao što je olovo u Srbiji je definisano pravilnikom o materijalima i predmetima u kontaktu sa hranom.
Iako je olovo u šoljicama koje su vraćene iz Finske ispod dozvoljenih graničnih vrijednosti, stručnjaci ipak tvrde da je bilo neophodno obavijestiti javnost i saopštiti ime proizvođača.
Međutim, nisu u pitanju samo šoljice.
Prema istraživanjima u proteklih par godina, djeca u Srbiji su među onima sa najvišom koncentracijom olova u krvi i to u cijeloj Evropi.
Ključni razlozi za to su, kako navode stručnjaci, zagađen vazduh i sagorevanje jalovine i lignita.
– Nažalost, olovo je u sklopu uglja vezano za organsku fazu, tako da, drugim rečima, kada ugalj sagori, to završi u vazduhu, 66 odsto te količine završi u vazduhu, što znači da mi to udahnemo. Djeca prosto udisanjem apsorbuju više olova, odnosno kod djece cijela količina koja se udahne pređe u krvotok, dok kod odraslih je to nekih 50 odsto – rekla je profesorka Svetlana Stanišić.
Posljedice povećanog prisustva olova u krvi mogu biti velike. Neke od njih su neurološke bolesti i smanjeni koeficijent inteligencije. Povećane koncentracije teških metala, kao što je olovo, uočene su i kod djece s autizmom, prenosi Evronjuvs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu